Vijeće Evrope traži hitno rješavanje političke krize u BiH

Hitna rasprava o političkoj situaciji na Balkanu je održana na osnovu izveštaja Bjorna Von Sidova o razvoju situacije na sjeveru Kosova i u BiH, kao i o nedavnim događajima u Albaniji gde je privedena kraju dugotrajna politička kriza. U usvojenoj rezoluciji Parlamentarna skupština Vijeća Europe (63 glasova za, 4 protiv i 5 uzdržana ), pozvala je sve zemlje regiona da teže pomirenju.

Kad je riječ o BiH, ukazuje se na sve negativne posljedice toga što nije formiran Savjet ministara i izražava žaljenje što nisu sprovedene neophodne reforme za pripremu BiH za priključenje EU. „Godinu dana poslije izbora, BiH još nema vladu što pretstavlja najdužu političku krizu zemlje poslije završetka rata 1995. godine. Za BiH mi želimo u ovom izveštaju i rezoluciji naglasiti da je važno hitno pronaći riješenje za politički ćorsokak. Potrebno je sastaviti vladu da bi se sprovele potrebne reforme na nivou države. To bi otvorilo perspektivu evropske integracije zemlje i unaprijedilo regionalnu saradnju“, naglasio je Bjorn Von Sidov.

Von Sidov je također naglasio da se pozivaju „vlasti BiH da neodložno sprovedu presudu Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci" kako bi se i pripadnici manjina odnosno građani koji nisu pripadnici tri konstitutivna naroda, mogli kandidirati na izborima.“

BiH nije Kosovo

Odmah poslije rasprave i usvojanje rezolucije, član delegacije BiH Saša Magazinović (SDP) za Dojče Vele je izjavio: „Kako i se pretpostavljalo, glavni razlog za podnošenje ove rezolucije je situacija na sjeveru Kosova. I o tome je bilo njaviše govora. Kada je u pitanju BiH, ona nije bila dominantna tema. Kao što smo i očekivali, još jednom se insistiralo na implementaciji presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju Sejdić-Finci i upućen je apel političkim partijama u BiH na formiiranje vlasti", rekao je Magazinović.

Po njegovim riječima je bilo veoma važno da su delegati Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope imali jasan stav da ni jedna politička stranka u BiH za sebe ne može i ne smije priskrbiti ekskluzivno pravo pretstavljanja bilo kog naroda. Neki su upravo u tom vidjeli razlog za neformiranje vlasti.

U rezoluciji je predloženo da zemlje Vijeća Europe pruže pomoć vlastima BiH kako bi se "prevazišao politički zastoj i pogoršavanje ekonomskog stanja", kao i da BiH konačno ispuni obaveze prema Vijeću Evrope.

Poziv za dijalog Priština - Beograd

U drugom dijelu rezolucije se pozivaju Beograd i Priština da nastave dijalog i pronađu mirno rješenje za sjever Kosova, kako to područje ne bi ostalo "crna rupa" na Zapadnom Balkanu i izvan kontrole obje strane. Izraženo je duboko žaljenje zbog "najnovijeg nasilja u koje su bili uključeni i pripadnici Kfora". U vezi s tim se zahtijeva "hitna i objektivna istraga incidenta na administrativnom prelazu Jarinje kada je iz vatrenog oružja ranjeno šest osoba".

Parlamentarna skupština Vijeća Evrope poziva "narod sjevernog Kosova da deluje uzdržano i da sarađuje bez odlaganja i na konstruktivan način sa Kforom i Euleksom", a vlasti u Prištini da "pozitivno odgovore" na svaku legitimnu zabrinutost manjina u regionu. U rezoluciji se ocjenjuje da nasilni sukobi na sjeveru Kosova na graničnim prelazima sa Srbijom blokiraju napredak u dijalogu Prištine i Beograda, uz posredovanje Evropske unije. Vlasti u Beogradu i Prištini pozivaju se da "nastave dijalog uz posredovanje EU o svim otvorenim pitanjima u duhu saradnje i pomirenja, uključujući situaciju na sjeveru Kosova". "Prioriteti regionalnih i međunarodnih činilaca u regionu moraju ostati bezbjednost, stabilnost, poštovanje ljudskih prava i integritet međunarodno priznatih granica i na Kosovu i u regionu", dodaje se u tekstu rezolucije.

Poslanik Demokratske stranke iz Srbije Dragoljub Mićunović  u raspravi u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe predložio je da se pod pokroviteljstvom UN-a i saglasno rezoluciji 1244 Savjeta bezbjednosti UN-a, sazove konferencija o rješavanju statusa Kosova, uključujući sjevera Kosova, čiji bi ključni činioci bili Srbija, vlasti u Prištini i Evropska unija i Eulex.

Autor: Toni Glamčevski

Odg. ur.: Zoran Arbutina