Vijeće sigurnosti ne priznaje „Dodikovo pismo“

Alternativna predstavnica i veleposlanica SAD u UN-u, Rosemary Di Carlo podržala je najavljene restriktivne Inzkove mjere, “ako bude trebalo”. Ona je najavila da je Washington “u procesu pripreme vlastih mjera”, ako se vlasti u Republici Srpskoj (RS) odluče da ipak sprovedu referendum s ciljem da se marginaliziraju sudske instance na državnoj razini u BiH.

Stojeći zapravo sam – sa potpuno suprotnim stavovima, nasuprot skoro apsolutne većine onih koji su u Vijeću sigurnosti podržali Valentina Inzka u njegovim ocjenama kako je zagovarani referendum u RS-u prijetnja cjelovitosti Bosne i Hercegovine, ruski veleposlanik u UN-u Vitalij Čurkin krenuo je odmah u diplomatsku ofanzivu: Zatražio je od francuskog predsjednika Vijeća sigurnosti za ovaj mjesec, da distribuira Dodikovo pismo upućeno glavnom tajniku Ban Ki-moonu.

Pravno gledano, pismo ne postoji

Upitan odmah poslije sjednice Vijeća hoće li doista to učiniti, francuski veleposlanik Gerard Araud je za Deutsche Welle rekao, kako se nema namjeru baviti tim pitanjem:

“Pravila Vijeća sigurnosti su takva da neko pismo nije ni primljeno, ako ga predsjednik Vijeća, ne dobije od zemlje članice UN-a”, izjavio je Araud za Deutsche Welle.

“Do sada”, rekao je francuski veleposlanik, “to pismo od gospodina Dodika nisam zvanično primio niti od jedne zemlje”. Predsjednik Vijeća sigurnosti je naglasio, da pismo Milorada Dodika u UN-u, zbog svega navedenog zapravo “legalno ne egzistira” .

“Pravi način na koji mi primamo takvu korespodenciju je isključivo preko stalnih misija zemalja članica UN-a, rekao je i glasnogovornik Svjetske organizacije Farhan Haq.

“Pismo je dakle primljeno u kabinet glavnog tajnika UN-a, tek kad ono stigne uz odgovarajući dopis s potpisom ovlaštenog diplomate iz Misije zemlje odakle pismo dolazi”, naglasio je Haq.

Prema dobro obavještenim diplomatskim izvorima Dodikovo pismo nije stiglo u UN preko Stalne Misije BiH u UN-u u New Yorku.

Čurkin prebrojavao sudske procese

No, čini se da je – više od adaktiranog pisma predsjednika RS-a koje je upućeno uz zaobilaženje protokola i državnih diplomatskih kanala, neke diplomate u Vijeću povrijedilo to što je Vitalij Čurkin, podržavajući referendum u manjem bh.entitetu, prebrojavao „nacionalna krvna zrnca“, kad je procesuiranje ratnih zločina u pitanju.

Šef stalne Misije BiH u Ujedinjenim narodima, veleposlanik Ivan Barbalić za Deutsche Welle ističe kako je to neprihvatljivo:

“Neka delegacija je spomenula kako je etnički jedna skupina manje, a druga više procesuirana. Ja sam smatrao da treba napomenuti da na zločine ne smijemo gledati u kontekstu procenata i pripadanja etničkim grupama, i da svi zločini koji su se desili – na kraju moraju biti osuđeni”, rekao je Barbalić.

Stalni predstavnik BiH u Vijeću sigurnosti je dodao, kako je bilo neprikladno i to što su “neki diplomati o BiH govorili kao da u njoj žive samo tri etničke skupine”, a ne i ostali građani. Svi oni u BiH, kako je to Barbalić naglasio “imaju zajedničku historiju, zajedničke institucionalne i druge zajedničke projekte i zemlju u kojoj su godinama živjeli zajedno”.

Sve u svemu, čini se da nisu uspjela nastojanja ruskog veleposlanika da se odbrani paralelna diplomacija iz RS-a u UN-u.

Autor: Erol Avdović

Odg. ur.: Azer Slanjankić