Vizni režim može ponovo postati stvarnost

Zemlje članice EU su zabrinute zbog priliva velikog broja lažnih azilanata i žele da uspostave mehanizam koji bi, u slučaju zloupotrebe slobodnog putovanja, omogućio privremeno, ali i brzo, ponovno uvođenje viznog režima. Francuska i Holandija su još prošle godine uputile ovakav zahtjev. Zemlje članice su tada željele da sačekaju i vide da li će se situacija promijeniti. Međutim kako se broj zahtjeva za azil ne smanjuje, bezvizni režim nekih zemalja je sve više pod znakom pitanja:

„Ne mislim da je ugrožen u ovom trenutku, ali bi mogao biti doveden u pitanje za par mjeseci. Broj lažnih azilanata iz Srbije i Makedonije ne opada, a već je prošle godine bio prilično visok. Tako je prošle godine bilo 17.700 zahtjeva azil iz Srbije, što ovu zemlju stavlja na treće mjesto po broju podnijetih zahtjeva. Ako je uporedite sa Avganistanom, koji je na prvom mjestu sa 20.800 zahtjeva za dobijanje azila, vidite da je razlika samo tri hiljade“, objašnjava za Aleksandra Štiglmajer iz ESI.

Problem lokalizovan na Srbiju i Makedoniju

Evropska komisija bi tako do juna trebalo da izađe sa konačnim prijedlogom o tome kako bi ovaj mehanizam mogao da funkcioniše, dok bi se o tome odlučivalo na junskom Savjetu ministara unutrašnjih poslova EU:

„Veliko je pitanje da li će ovo biti odluka koja će se donositi na nivou zemalja članica, možda u dogovoru sa Evropskom komisijom, ili će biti uključen i Evropski parlament. To bi bilo dobro, jer je Parlament i inače „dobar prijatelj“ zemalja koje su dobile bezvizni režim“, kaže Štiglmajer.

Imajući u vidu evropske procedure, šta god da se desi neće se dogoditi odmah, ali promjena viznih pravila će pretvoriti u realnost mogućnost privremenog uvođenja viznog režima. To dakle ostavlja još malo vremena za neophodnu akciju, pogotovo imajući u vidu da će se, iako su u pitanju formalno odvojeni procesi, ponovno vraćanje viznog režima zemlji u procesu evrointegracija, neminovno odraziti i na smanjenje evropske podrške na tom putu.

I zemlje članice moraju da odvrate azilante

Iako postoji pritisak na zemlje Zapadnog Balkana da hitno reaguju u ovoj situaciji, u ESI smatraju da je mnogo važnije da u rješavanju i prevenciji problema sa lažnim azilantima djeluju same zemlje članice EU, i to tako što će uskratiti pomoć i svaku vrstu podrške koju dobijaju podnosioci zahtjeva za azil. Procenat odbijenih zahtjeva je vrlo visok, odobrenih je ispod jednog procenta u Njemačkoj do osam procenata u Belgiji, ali proces rješavanja zahtjeva za azil, recimo u Belgiji, traje između 6 i 9 mjeseci. Za to vrijeme podnosioci zahtjeva imaju obezbjeđen smještaj, hranu, zdravstvenu zaštitu, školovanje, što je prema riječima Aleksandre Štiglmajer „ za mnoge migrante mnogo bolji život nego onaj koji imaju u Preševskoj dolini ili regionu Kumanova.“

„Ovakve odluke se moraju donositi kao prioritet, za 8 do 12 dana, kako ljudi ne bi dolazili samo da žive 6 ili 9 mjeseci boljim životom nego kod kuće. To su ekonomski migranti, a azil nije tu da obezbjeđuje bolji život, već da zaštiti one koji imaju političke probleme kod kuće“, kaže Štiglmajer.

Ona zaključuje da je dobra vijest to što još ima vremena za sprječavanje eventualnog povratka viznog režima, kao i to da je problem za sada lokalizovan samo na Srbiju i Makedoniju, dok nije primjećen porast broja azilanata iz BiH i Crne Gore.

Autorka: Marina Maksimović, Brisel

Odg. ur.: Azer Slanjankić