Doživotna robija za ubicu iz Hallea

Za Saksoniju-Anhalt to je jedan od najvećih sudskih procesa, kojim se daje pravni ali ne i socijalni epilog napadu, izvršenom 9. oktobra 2019. godine. Suđenje je bilo posebno iz mnogih razloga – sa stanovišta optužbi za koje se napadač tereti, dimenzija napada, ali ponajviše načina na koji je provedeno. Glavnoj optužnici tužilaštva pridružilo se 45 privatnih tužbi. Svi koji stoje iza ovih tužbi su dobili priliku da govore tokom suđenja. Mnogi su to iskoristili kako bi skrenuli pažnju na činjenicu da su antisemitizam i rasizam svakodnevica u Njemačkoj, kao i da je to problem za društvo u cjelini. Oni su zatražili da ozbiljne posljedice za ovo nedjelo - a ne povratak u normalu.

Počiniocu nije data prilika da govori u medijima

Od početka suđenja u Halleu 21. jula 2020. godine se postavilo pitanje: Kako postupati sa napadačem? Mnogi mediji prihvatili su zahtjev pogođenih da počinitelju ne daju prostora da govori, da ne pokazuju slike na kojima se vidi njegovo lice i ne pominju njegovo ime u javnosti. Cilj ovoga sada 28-godišnjaka bio je da iz antisemitskih, rasističkih i desničarsko-ekstremističkih motiva pokuša ubiti što više Jevreja na njihov praznik Jom Kipur. Čin napada je uživo prenosio preko interneta. Tog dana su se u sinagogi u Halleu okupile 52 osobe kako bi zajedno proslavile najviši jevrejski praznik.

Nakon što nije uspio provaliti u sinagogu, napadač je najprije ubio prolaznicu Janu L., a zatim dvadesetogodišnjeg Kevina S, koji se nalazio u obližnjem restoranu brze hrane. Tokom bijega pucao je na Somalijca Aftaxa I., a tokom pokušaja da se domogne drugog vozila, pucao je na dvije osobe i teško ih povrijedio.

Bez pokajanja

Atentator je dao djelomično priznanje na početku suđenja. Nije pokazao kajanje. Kao pristalica "White Supremacy-Ideologie"" - „ideologije prevlasti bijelaca" ubijeđen je u postojanje "bijele rase" kao i da je ona superiornija od drugih. Kada bi, kako je eksplicitno rekao, dobio još jednu priliku, ubio bi ljude jevrejske i muslimanske vjeroispovijesti, ali i crnce.

Psihijatarijski vještak je otkrio da ubica iz Hallea ima složen poremećaj ličnosti, ali da nije lud. Mogao je svjesno kontrolirati svoje postupke, što dokazuje dugotrajna i pedantna priprema atentata. Prema izvještaju psihijatra, on je uračunljiv i u potpunosti kriv - i još uvijek opasan.

- pročitajte i ovo: Trauma, godinu dana nakon napada na sinagogu

Djelovao je sam, ali da li je usamljeni počinitelj?

I dalje je nejasno da li je bilo onih koji su znali za njegove namjere ili koji su mu pomogli u pripremi zločina. Ubica je u Halleu djelovao sam tokom napada 9. oktobra 2019. godine, ali nije usamljeni počinitelj kada je riječ o stavovima koje zastupa. Kao što se pokazalo tokom suđenja: njegova ideologija ima uporište u svjetskoj mreži istomišljenika povezanih na internetu. Izjavio je da je napad u Christchurchu na Novom Zelandu u martu 2019. bio okidač za njegov vlastiti napad. Ali Njemačkoj službi za borbu protiv kriminala - BKA atentator nije mogao u potpunosti objasniti s kim je sve bio u kontaktu na internetu.

Analiza na hiljade datoteka pronađenih na njegovom kompjuteru i drugim medijima za pohranu podataka otkrila je praznine u njegovom znanju. Jedan istražitelj BKA rekao je da napadač iz Hallea nije bio u stanju da prepozna osnovne simbole ekstremne desnice i njihove ekstremističke scene. Utvrđeno je da su anonimni korisnici razgovarali o napadu na anonimnim internet-forumima (imageboards) putem kojih se napadač iz Hallea i radikalizirao. Međutim, BKA nije identificirala niti obuhvatila istragom nikoga ko je učestvovao u ovoj komunikaciji razmjene screenshotova.

- pročitajte i ovo: Svakodnevni rasizam u Njemačkoj

Oružje u dječijoj sobi

Kakvu su ulogu na počinioca imali porodica i socijalno okruženje, u procesu nije konačno razjašnjeno. Porodica je iskoristila svoje pravo da odbije svjedočiti. Većina onih koji su podigli privatne tužbe smatraju da je porodica morala nešto znati o mentalnom sklopu počinitelja i njegovim pripremama za napad. Nakon što je napustio fakultet, atentator je posljednjih nekoliko godina živio sa svojom majkom. Svoje oružje je pravio i isprobavao u šupi kod oca. Držao ga je u dječijoj sobi.

Državno tužilaštvo opisalo je napad na Halle kao jedno od "najgnusnijih antisemitskih nedjela" od Drugog svjetskog rata pa do danas. Atentator je osuđen za ubistvo u dva slučaja, pokušaj ubistva u četiri slučaja i pokušaj ubistva 52 lica. Uz to dolazi pokušaj ubistva u još dva slučaja, prinudno oduzimanje tuđe imovine i nanošenje tjelesnih povreda. Čak je i odbrana u završnom pledoajeu utvrdila da je većina tačaka optužnice dokazana ali je apelirala da se u obzir uzme smanjena uračunljivost optuženog. Odbrana je tvrdila da je on ipak odustao od napada na ljude u sinagogi jer su vrata bila zaključana, mada je mogao nastaviti s pokušajem nasilnog provaljivanja vrata i ulaska u bogomolju. I prije nego što je atentatoru iz Hallea izrečena doživotna kazna zatvora, odbrana je najavila reviziju.

jr (agencije)

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android!