Vratiti Gurlittu pronađene slike ili ne?

Odakle potiču umjetnička djela pronađena u Münchenu i tko je njihov vlasnik? To je pitanje, koje u Njemačkoj već danima plijeni pažnju javnosti i stručnjaka, a sve više se u raspravu uključuje i politika. Prema pisanju minhenskog dnevnog lista Süddeutsche Zeitung posebna stručna komisija, koju je osnovala njemačka vlada s ciljem utvrđivanja podrijetla i vlasništva pojedinih umjetničkih djela, mogla bi već sljedećeg tjedna završiti s provjerom. Dok za veći dio slika i skulptura još nije moguće nedvosmisleno utvrditi provenijenciju, dakle podrijetlo i sadašnje vlasničke odnose, za oko 310 djela su stručnjaci zaključili da je njihov vlasnik 80-godišnji Cornelius Gurlitt. Javno tužiteljstvo u Augsburgu, koje je nadležno za slučaj, već je najavilo da će u slučaju nedvosmislene odluke stručne komisije u najskorije moguće vrijeme vratiti umjetnine njihovom vlasniku.

U stanu Corneliusa Gurlitta u Münchenu je više od 1400 umjetničkih djela otkriveno prije oko godinu i pol dana - i odmah je zaplijenjeno. Državno tužiteljstvo je pretpostavljalo da bi se moglo raditi o tzv. "opljačkanim umjetninama", dakle umjetničkim djelima koje su nacisti ukrali, odnosno zaplijenili prije i tijekom Drugog svjetskog rata širom Europe. Radi se o umjetninama, koje je svojevremeno prikupio Corneliusov otac, koji je za vrijeme vladavine nacionalsocijalista u Njemačkoj bio jedan od četiri najuglednija i najutjecajnija trgovca umjetničkim djelima. Uz brojne umjetnine, koje su nacisti krali od židovskih vlasnika ili javnih muzeja u Njemačkoj i širom Europe, u njegovim su rukama završila i mnoga djela koje su nacisti označili kao tzv. "izopačenu umjetnost" i konfiscirali - djelomice iz "normalnih" njemačkih muzeja. Velikim dijelom se tu radi o značajnim djelima klasične moderne. Gurlitt je dio tih umjetnina odmah prodavao dalje, ali je dio završio i u njegovom privatnom posjedu - danas se ukupna vrijednost pronađenih slika procjenjuje na više od milijardu eura!

Čije su umjetnine?

Dugo vremena je čitava akcija njemačkog javnog tužiteljstva i istražnih organa bila držana u tajnosti. Samo uzak krug upućenih je znao o velikom umjetničkom blagu, koje je pronađeno u malom minhenskom stanu. Ali prije otprilike dva tjedna su informacije "procurile" u javnost, i otada je to jedna od tema koje dominiraju njemačkim medijima.

Jedno od središnjih pitanja je: kome pripadaju umjetnička djela? Sada je državni odvjetnik Reinhard Nemetz listu Süddeutsche Zeitung izjavio da je stručna komisija savezne vlade faktički završila s radom te će "oko 310 umjetnina", koje su "nedvosmisleno u legalnom vlasništvu gospodina Corneliusa Gurlitta", njemu "biti vraćene u najkraćem mogućem roku".

Protest židovskih organizacija

Na tu vijest vrlo kritički je reagirao Dieter Gaumann, predsjednik Središnjeg vijeća židova u Njemačkoj. On se protivi vraćanju umjetnina riječima da bi "nakon što je 18 mjeseci čitava stvar bila držana u tajnosti", donošenje "naprečac odluke o povratu bio pogrešan potez." Kada je riječ o "opljačkanim umjetničkim djelima" važno je pokazati "veliku dozu senzibilnosti i odgovornosti", jer se tu ne radi "samo o polaganju prava na povrat". Čitav slučaj ima i značajnu "moralnu i povijesnu dimenziju", naglašava Gaumann u intervjuu. Zbog toga postoji odgovornost politike u Njemačkoj da pomogne "žrtvama povratiti svoju čast", smatra Gaumann.

Slično se izrazio i Ronald S. Lauder, predsjednik Svjetskog židovskog kongresa. Namjera povrata je "neodgovorna", rekao je Lauder te je zatražio da se čitav slučaj podigne na najvišu moguću državnu razinu. On od njemačke vlade zahtijeva promjenu sada važećih zakona o zastari nekih kriminalnih djela, kako bi se olakšao povrat umjetnina njihovim izvornim vlasnicima - često židovima, kojima su djela bila ili ukradena, ili prisilno otkupljena po vrlo niskim cijenama.

Država se umiljava Gurlittu

Da li će do toga doći, trenutno je vrlo neizvjesno, ali u međuvremenu članovi stručne komisije vlade, koji su istraživali podrijetlo umjetnina zagovaraju uspostavljanje "primjerenog" kontakta s Corneliusom Gurlittom. "Sada je najvažnije da se sve odvija transparentno i da se uklone sve nedoumice", izjavila je voditeljica stručne komisije Ingeborg Berggreen-Merkel. "Uz to pokušavamo stupiti u kontakt s gospodinom Gurlittom, kako bi zajedno s njim pronašli konstruktivno rješenje za umjetnine." Ukoliko to gospodin Gurlitt želi "mi ćemo mu rado pomoći pri pronalaženju praktičnih rješenja za smještaj onih slika, koje će mu javno odvjetništvo uskoro vratiti", dodala je Berggreen-Merkel. Što se tiče ostatka zbirke, koja je još uvijek u zaplijeni, ona je rekla da je zasigurno i u Grulittovom interesu saznati, koje su umjetnine eventualno dio opljačkanog blaga. Da li je to doista tako, trenutno je teško reći - zasada se zna jedino da bi oko 590 umjetničkih djela moglo potpasti pod tu kategoriju.

Sam Gurlitt na ovu najnoviju objavu javnog odvjetništva još nije reagirao - on i inače važi za osobu koja izbjegava javnost. Ali iz nedavnog intervjua, kojega je dao njemačkom magazinu "Der Spiegel", može se zaključiti da pregovori s ovim 80-godišnjakom neće biti jednostavni. On je naime naglasio da je uvjeren kako sva umjetnička djela, koja su u njegovom stanu pronađena, pripadaju njemu, te da će sudski tražiti njihov povrat. A istovremeno se potužio na nedopustivo i uvredljivo ponašanje, kako pravosudnih organa, tako i medija naspram njega. Ukoliko on pri toj "uvrijeđenosti" ostane, moguće je da će značajna i vrijedna djela klasične moderne na kraju završiti tamo gdje su desetljećima i bila - u dnevnom boravku malog Gurlittovog stana u otmjenoj minhenskoj četvrti Schwabing.

Autor: Zoran Arbutina

Odgovorna urednica: Marina Martinović