Vučić kao novi Vili Brant?

"Kada neka vlada svoje ambasadore pozove u domovinu na konsultacije, to je obično znak ozbiljnog diplomatskog sukoba. Ali to što je sada učinila srpska vlada kojom manevriše predsjednik Aleksandar Vučić, ide dalje od toga", piše Mihael Martens za Frankfurter algemajne cajtung i nastavlja: "Nakon što je kompletno diplomatsko osoblje ambasade Srbije u Skoplju povučeno u Beograd, inače čvrste veze između Srbije i Makedonije našle su se pred iskušenjem. Ako je vjerovati Politici glasilu srpske vlade i beogradskim tabloidima odanim Vučiću (što se obično ne preporučuje, jer je istina često suprotna od onoga što tamo stoji), u ovom sukobu se radi o špijuniranju srpskih diplomata u Skoplju - ili o Kosovu. Dakle, prema tim medijima Beograd je svoje osoblje povukao iz Skoplja, kada je nova makedonska vlada na čelu sa premijerom Zoranom Zaevim nagovijestila da bi mogla da podrži zahtjev Kosova za prijem u UNESKO. Kosovo je 2015. već pokrenulo inicijativu da se uključi u ovu agenciju Ujedinjenih nacija, ali je za malo propustilo da dobije potrebnu dvotrećinsku većinu od 92 zemlje."

Frankfurter algemajne cajtung piše da se Makedonija tada "priklonila velikoj većini evropskih zemalja koje su glasale za prijem Kosova, i da nije bilo značajne reakcije iz Srbije." Osim toga glasanje za prijem u UNESKO trenutno uopšte nije ni na dnevnom redu.

"Ako je UNESKO samo skretanje pažnje, onda ostaje onaj drugi dio izjava iz Beograda po kojima su srpske diplomate u Makedoniji sistematski špijunirane. U Skoplju pak sumnjaju da iza optužbe Beograda za špijunažu od strane makedonsko-albanske koalicije premijera Zaeva stoje drugi razlozi. Tako su mediji u Srbiji koji inače podržavaju Vučića, tokom višemjesečne borbe za vlast između Zaeva i njegov prethodnika Nikole Gruevskog - jasno stali iza Gruevskog", piše Frankfurter Alegemajne cajtung.

"Možda Beograd nije davao podršku Gruevskom samo putem medija", pita se Mihael Martens kojim potom podsjeća: "U aprilu, kada su pristalice Gruevskog upale u parlament u Skoplju i kada su Zaev i nekoliko drugih političara bili povrijeđeni, nemirima je prisustvovao i jedan diplomata i obavještajac iz Srbije. Makedonski mediji su to fotografijama i snimcima prenijeli javnosti. U Beogradu je na to rečeno da je čovjek samo radio svoj posao i izvještavao sa lica mjesta. Ali kasnije se saznalo i za prisluškivanje telefonskih razgovora a pojavili su se i dokumenti koji ukazuju da je Miroslav Lazanski, nacionalistički srpski novinar, kolumnista i poštovalac Putina (poslanik SNS) istraživao za jedan članak u Skoplju uz podršku srpske tajne službe. Rezultat je objavljen u Politici i bio je vatreni apel za svrgnutog Gruevskog, dok je on uz pomoć anti-ustavnih trikova pokušavao da se održi na vlasti. Zaevova vlada je na povlačenje osoblja ambasade Srbije do sada samo hladno reagovala: Preduzimaju se koraci čiji je cilj da probleme rješavaju a ne da ih stvaraju" piše Frankfurter algemajne cajtung.

Beogradski Vili Brant?

Badiše cajtung je objavio tekst Adelhajd Velfl koji je prije nedjelju dana izašao u austrijskom Standardu, a u kojem je riječ o mogućoj podjeli Kosova.

„Svako ko se time bavio je to znao, ali priznati realnost je bilo tabu. Od rata 1999. Kosovo nije pod kontrolom Srbije, a najkasnije od proglašenja nezavisnosti 2008. koje je Zapad podržao i od priznanja nove države od strane mnogih zemalja, bilo je jasno da Srbija više neće imati nikakav uticaj nad tom teritorijom. Više od devet godina kasnije, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić od svojih sunarodnika traži da to prime k znanju. Krajem jula, u članku za list Blic on je napisao: Moramo biti realni, ne gubimo ništa niti dajemo ono što imamo, ali ni ne očekujemo da dobijemo nešto što smo odavno izgubili.

Badiše cajtung piše da "evropske diplomate Vučića od tada porede sa Vilijem Brantom. Bivši kancelar je u ranim 70-im napravio zakoret u politici prema istoku pod nazivom promjena kroz približavanje.

Vučić, koga Njemačka i Evropska komisija odavno vide kao ključnog čovjeka na Balkanu, ovim svojim potezom je sebe jasno definisao kao čovjeka Zapada. Ali, kada piše da Srbi nisu shvatili snagu i aspiracije Albanaca, vraća se staroj šemi i definiše problem prije svega kao problem između dvije etničke grupe. U tome on nije sam. Niko od političara na Balkanu nije odustao od ideje o etnički homogenoj nacionalnoj državi i nije zaista prihvatio stvaranje građanskih država. Ovaj nacionalistički pogled na stvari predstavlja prepreku za dijalog, kakav Kosovo i Srbija vode od 2011. Ovim Vučićevim potezom bi taj dijlog trebalo da dobije na zamahu.  Predsjednik je u međuvremenu toliko moćan da bi sebi mogao da dopusti da Kosovo proglasi izgubljenim, konstatuje Adelhajd Velfli za Badiše cajtung.

Priredila: Dijana Roščić