Vučić: Strahujem od našeg mentaliteta

Početak pregovora Srbije o učlanjenju u EU, premijer Srbije Ivica Dačić ocijenio je kao početak nove ere, sa ciljem da do učlanjenja dođe 2020. "To je istorijski događaj na koji su dugo čekale generacije građana Srbije", piše Tageszeitung iz Berlina i dodaje: "Prepreke na putu učlanjenja Srbije u EU su velike. Komplikovanije nego što se mislilo je rješavanje situacije sa Kosovom, koje Srbija službeno i dalje odbija da prizna. Iako u načelu EU nagrađuje Srbiju otpočinjanjem pregovora sa Briselom baš zbog pomaka oko Kosova. Sada se Srbi, koji žive na sjeveru Kosova i finansijski zavise od Beograda, tome protive. Lokalni izbori na sjeveru podijeljenog grada Mitrovice moraju u februaru po drugi put biti ponovljeni, uprkos svih apela srbijanskog vicepremijera Aleksandra Vučića.

Vučić koji između ostalog kontrolira i rad srbijanskih tajnih službi važi kao moćni političar u Srbiji. On je svojim ciljem proglasio i borbu protiv korupcije, što je jedna od velikih prepreka na putu Srbije ka EU. Transparency International prepoznaje doduše određene korake ali predsjednik srbijanskog ogranke ove organizacije koja se bori protiv korupcije, Vladimir Goati kaže kako pravosuđe i dalje kao i ranije ne radi neovisno. On dodaje i da je javna uprava odnosno birokratija prenapuhana a da sprega između politike i organizovanog kriminala ni danas kao ranije nije razotkrivena. 'S mukom smo se za mrvicu pokrenuli naprijed, ali to je sve nezadovoljavajuće', smatra Goati.

Za Srbiju i druge zemlje Balkana je perspektiva učlanjenja u EU važna jer predstavlja važan stimulans za reforme. S druge strane ne samo u Njemačkoj prevladava umor od nastavka proširenja EU a Brisel se ne želi opteretiti novim balastom. Merkelova je to formulirala na odgovarajući način rekavši kako zemlje Zapadnog Balkana moraju imati perspektivu učlanjenja ali da one moraju ispuniti i uslove za to. I dok Hrvatska, najnovija članica EU, vrbuje za brzo učlanjenje Srbije u EU u cilju stabilizacije regiona i dok se i Austrija poput advokata također zalaže za istu stvar, Njemačka u posljednje vrijeme pritišće kočnicu. Srbija će morati pričekati na učlanjenje. Moguće da će čekati i nakon isticanja 2020. godine", zaključuje Tageszeitung iz Berlina.


Nisam imao pravo

Frankfurter Allgemeine Zeitung donosi intervju sa potpredsjednikom vlade Srbije Aleksandrom Vučićem. Izdvajamo nekoliko pitanja i odgovora.

"FAZ: Na sahrani bivšeg premijera Srbije Zorana Đinđića, nekadašnji grčki šef diplomatije Papandreu je rekao: 'U ime mojih kolega dajem tebi Zorane, ali i Srbiji i Crnoj Gori obećanje da će vaša zemlja jednog dana pripadati Evropi, našoj Evropi!'. Sada, deset godina i deset mjeseci nakon ubistva premijera Đinđića Srbija započinje pregovore o učlanjenju. Da li je EU time ispunika Papandreuovo obećanje?

Vučić: Cijenim Đinđićeve snove podjednako kao i Papandreuove riječi i sretan sam što je Srbija tamo gdje jeste, iako se to na žalost nije desilo tri ili četiri godine već tek deset godina nakon Đinđićevog ubistva. U proteklih deset godina Srbija je propustila mnoge šanse. Prošla je i kroz teške faze koje se odnose na Kosovo ali i borbu protiv organizovanog kriminala. Pred nama su i dalje teška vremena. Ali puno toga se ipak promijenilo nabolje.

FAZ: Kada je Đinđić propagirao evropsku Srbiju, Vi ste gospodine Vučiću stajali na drugoj strani. Borili ste se za Veliku Srbiju, koja je leđima trebala biti okrenuta Evropi. 2008. napustili ste nacionalistički tabor. Kako je do toga došlo?

Vučić: To je bio rezultat procesa. To nije kao kad se probudite jedno jutro i kažete, sada razmišljam drugačije. Za razliku od mnogih političara u Srbiji, ja se ne stidim da kažem da sam bio u zabludi. Da sam pogrešno razmišljao. Da nisam imao pravo. Iako to nije lako ja otvoreno priznajem svoje zablude. Za sve u ovoj zemlji je bolje da budu objektivni i da pravim imenom nazovu ono što se dešavalo u Srbiji. Kada je 1989. pao Berlinski zid i kada se svijet promijenio, mi Srbi nismo shvatili šta to znači. Mi nismo razumjeli svijet. Ideja zajedničke Evrope se razvijala i rasla a mi to nismo uviđali. Danas mogu samo da kažem da mi volimo Rusiju i da ćemo i dalje s njom sarađivati ali da je naša budućnost u EU.



FAZ: To znači da je Max Weber igrao važnu ulogu u Vašoj promjeni kursa?

Vučić: Webera sam čitao puno ranije. Ali stalno govorim da nama u Srbiji nedostaje protestantski moral. Nemamo dovoljno svijesti za odgovornost. Moramo mijenjati naš mentalitet. Ne plašim se ja pitanja Kosova ili ekonomske krize. Ja se plašim našeg mentaliteta i naših navika. To je naš problem.

FAZ: Raspoloženje u mnogim zemljama EU je neprijateljsko kada se radi o daljem proširenju EU. Grčka, Rumunija i Bugarska nisu doprinijele omiljenosti Balkana.

Vučić: Mi znamo da su mnogi ljudi u Zapadnoj Evropi protiv proširenja EU. To posebno važi za tzv. izazivača nemira na Balkanu, kakva je bila Srbija. Nisam siguran da li smo dovoljno snažni da se borimo protiv takvog raspoloženja. Ono što možemo da uradimo je da pošteno i puno radimo, reformiramo privredu i ojačamo pravnu državu. Niko nam neće pomoći ako to sami ne uradimo. Našu kuću moramo dovesti u red. Ako nam to uspije, to će biti nagrađeno. Ni u Njemačkoj, koja sa skepsom gleda na Srbiju, nema niko ko može da kaže da je Beograd u posljednjih godinu i po dana nešto slagao. Što smo najavili to smo i uradili. To je po prvi put tako u novijoj istoriji Srbije. Stalno smo bili prvaci u tome da jedno kažemo, drugo mislimo a treće radimo. Primjer: Nakon 14 godina imamo konačno optužnice u slučaju ubijenog novinara Slavka Ćuruvije. Ništa ne skrivamo. Priznajemo da je dio države ubio tog čovjeka. Mnogi će zbog toga biti uhapšeni.


FAZ: Srbija želi postati 29. članica EU. Postoji li opasnost da 28. članica Hrvatska, protiv koje je Srbija do 1995. vodila rat, stavi Srbiji kamenje na put ka EU?

Vučić: Ne postoji. Uprkos teškoj prošlosti imamo normalne odnose sa Srbijom. Na najnoviji spor oko korištenja ćirilice u Vukovaru nismo reagovali. Ne zato što smo slabi već što mislimo da je zadatak Zagreba da se o tome brine. Ne želimo dolijevati ulje na vatru. Ne vidim da će između Srbije i Hrvatske u narednih pet ili šest godina biti problema koej nećemo biti u stanju da riješimo. To uostalom važi i za odnose Beograda i Prištine. Narednih godinama daćemo svoj doprinos u cilju vođenja razumnog dijaloga i riješićemo preostala otvorena pitanja u obostranom interesu. Neće biti lako ali uspjećemo.

Autorka: Jasmina Rose

Odgovorni urednik: Svetozar Savić