Zabranjeno odavanje počasti srebreničkim žrtvama

„Odlukom da zabrani skup Srbija je samo pokazala u kakvom se stanju nalazi u ovoj 2015. godini“, kazao je za DW Dušan Mašić, organizator akcije #sedamhiljada. On kaže da je razočaran i dodaje: „Ali ne mogu da budem razočaran cijelom akcijom. Jer, mi smo jedan od ciljeva postigli, a to je da se ovdje već dva mjeseca unazad pričalo o Srebrenici, da je većina ljudi shvatila razmjere tog zločina. Sada je na nama da vidimo da li možemo nešto drugačije da radimo. Odnosno ne samo na nama već i na državi jer očigledno je da ovo nije dobra poruka koja se šalje i poruka koja neće naići na oduševljenje van Srbije“, kazao je Mašić za DW.

„Nikolić s brojem 1“

On je, kada se već pominje država, svojevremeno kazao kako bi „volio da Nikolić (predsjednik Srbije prim. aut.) uzme broj 1“. Naime, bilo je planirano da u subotu 11. jula ispred Parlamenta Srbije, u znak saosjećanja sa žrtvama stradalim u genocidu počinjenom 1995. u Srebrenici, 7.000 ljudi legne na pločnik. Zbog toga su bili zakazani i kontraskupovi.

Ali, na konferenciji za novinare održanoj ovog petka ministar unutrašnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović je rekao da se svi skupovi zakazani za taj dan otkazuju. "Bilo je mnogo neodgovornih izjava koje pozivaju na netrpeljivost i haos. MUP-u je bitna bezbjednost građna i nećemo dozvoliti haos na ulicama", rekao je Stefanović.

Beogradski dnevnik Blic piše kako je za sutra bilo zakazano pet skupova u različitim periodima koje su, osim pokreta Dveri i Srpske radikalne stranke (SRS), najavili i Zavetnici, Inicijativa mladih za ljudska prava, Udruženje porodica kidnapovanih i ubijenih od 1998. do 2000. i građanin Nikola Aleksić. No, ministar Stefanović je naglasio kako „policija neće sutra (u subotu) tolerisati bilo kakvo okupljanje“.

Srpski pokret Dveri nedavno je na svojoj internet stranici pozvao sve Srbe da uspravno stoje 11. jula ispred Skupštine Srbije. „Sa gnušanjem odbacujemo ideju antisrpskih nevladinih organizacija da Srbi zbog bilo čega treba da se stide, kleče, leže ili ponižavaju na bilo koji način“, pisalo je između ostalog u njihovom saopštenju.

Dolazak ispred skupštine najavljivali su i pripadnici Šešeljeve Srpske radikalne stranke, kojima je savjetovano da zbog boljeg uklapanja, budu obučeni u crno i da na skup ponesu što više tradicionalnih, crnih, četničkih zastava sa natpisom 'S verom u Boga, sloboda ili smrt'" kaže se u saopštenju SRS objavljenom na njihovom portalu pod naslovom „S četničkim zastavama na NVO“.

Politička dekoracija

Iz Inicijative mladih za ljudska prava poručuju kako su šokirani. „Poistovjećivanje ljudi koji su htjeli da odaju počast srebreničkim žrtvama sa radikalnim i desničarskim organizacijama koje su taj skup htjele da spriječe, je prosto nevjerovatno da se dešava 2015. godine“, kaže u razgovoru za DW Anita Mitić direktorka Inicijative mladih za ljudska prava iz Beograda. Ona naglašava da je „ovo zaista pokazatelj kakav je pravi odnos države prema suočavanju s prošlošću i umanjuje sve ovo što se dešava, zapravo sve dekorativne izjave političara ne samo u vezi Srebrenice nego u slučaju svih događanja 90-ih godina na prostoru bivše Jugoslavije“.

Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava, Sonja Biserko ocijenila je da odluka o zabrani svih skupova, najavljenih za subotu u Beogradu, predstavlja dokaz licemjerja Vlade Srbije koja prema njenim riječima, kontroliše sve desničarske grupe u Srbiji.

Treba priznati odgovornost

"Oni koji su danas na vlasti nisu napravili radikalni diskontinuitet sa politikom iz 90-ih godina a društvo je zarobljeno tabuom negiranja genocida u Srebrenici. Ako premijer odluči da sutra ode u Potočare, neka se dobro pogleda u ogledalo žrtava“, kazala je predsjednica organizacije Žene u crnom Staša Zajović novinarima ispred zgrade Predsjedništva u Beogradu nakon čitanja javnog pisma u kome se od vlasti Srbije traži da 11. jul proglasi Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, prenosi agencija Beta.

„Kad bi se tijela tih sedam hiljada pobijenih u Srebrenici poređala u niz, bio bi to lanac smrti od dvanaest kilometara“, napisao je beogradski novinar Nebojša Spaić na Fejsbuk stranici #sedamhiljada koji je takođe htio da uzme učešće u ovoj akciji.

Zbog lanca smrti dugačkog 12 kilometara je na istoj stranici novinarka beogradske 202-ke, Aleksandra Glovacki, kao svoje razloge za podršku akciji napisala: „Jer treba priznati odgovornost. Jer treba odati poštu nedužnim žrtvama. Jer ni ja nisam dobila satisfakciju što mi je život nepovratno obilježen time da se u moje ime sprovodio zločin. Jer poslanici u Skupštini Srbije nisu imali snage i poštenja da se ljudski odrede prema neljudskom činu dijela srpske vojske. Jer se srpska vojska nije pobunila zbog zločina nad civilima. Jer se srpski predsjednici i premijeri nisu izjasnili. Jer srpski mediji nisu pokrenuli okrugle stolove i tribine o srpskoj ulozi u zločinu u Srebrenici. Jer su se ratovi globalno pretvorili u uništavanje civila, a ja sam civil.“

I zašto je onda odati počast žrtvama poniženje?