Zapad nepovjerljivo posmatra povratak moćnika Fica

Robert Fico je imenovan za slovačkog premijera 25. oktobra. Nije gubio vrijeme i počeo je da ponavlja nacionalističke, populističke teze koja su mu donijele pobjedu na izborima 30. septembra.

„Čućete suvereni slovački glas iz slovačkih ministarstava i gledati suverenu slovačku spoljnu politiku“, izjavio je Fico. To je u skladu sa njegovim predizbornim obećanjima, koja su bila mješavina ekstremističkih i proruskih narativa. Postoji velika zabrinutost da bi Ficov povratak na vlast, pet godina nakon što je svrgnut zbog ubistva novinara Jana Kucijaka, mogao pomoći da se podrije jedinstvo Evropske unije i NATO-a.

Uzme li se njegova retorika ozbiljno, Fico bi mogao da pokuša, uz pomoć svog ministra spoljnih poslova koji se bavi dezinformacijama, Juraja Blanara, i koji je na primjer tvrdio da su Ukrajinci odgovorni za sovjetsku invaziju na Čehoslovačku 1968. godine, da podrije zapadnu podršku Kijevu ili sankcije protiv Rusije. Osim toga, Ficov dolazak na vlast bi mogao dati novi podsticaj mađarskom premijeru Viktoru Orbanu kojeg neki optužuju da teži uspostavljanju iliberalnog, proruskog bloka unutar Evropske unije.

Ali sumnja se i u to da on zaista posjeduje pravu moć i da će zaista da sprovede svoje prijetnje, naročito kada se udalji od očiju i ušiju ekstremističke grupe kojoj se udvarao da bi se vratio u premijersku fotelju.

Uzbuna zbog bezbjednosnih interesa NATO-a

Fico ne dovodi u pitanje članstvo Slovačke u EU ili NATO-u, ali je on kao lider nominalno socijaldemokratske stranke Smer brzo pokazao da ostaje pri svojim predizbornim obećanjima na evropskoj sceni. Došavši na samit EU dan nakon imenovanja rekao je predsjednici Evropske komisije Ursuli Von der Lajen da Bratislava neće slati oružje Ukrajini, niti će podržati nove sankcije Rusiji. Ta vrsta retorike je i omogućila njegovo neočekivano političko vaskrsnuće.

„Ovo odražava stavove značajnog dijela slovačkog stanovništva, koji tradicionalno ima povoljniji stav prema Rusiji u poređenju sa većinom regionalnih zemalja u centralnoj i istočnoj Evropi“, ističe Andrius ​​Tursa, stručnjak za istočnu Evropu iz konsultantske kompanije za rizik. Teneo International. Stoga nije iznenađujuće što je nastup novog slovačkog lidera izazvao uzbunu u nekim krugovima u vezi sa bezbjednosnim interesima NATO-a. 

„Pošto su slovački vojnici smješteni u Letoniji... možemo li da vjerujemo da će im biti dozvoljeno da se bore ako Letoniju napadne Rusija?“, upitao je bivši letonski ministar odbrane Artis Pabriks. „Možemo li vjerovati Ficovoj vladi? Može li NATO vjerovati Ficovoj vladi u pogledu osjetljivih obavještajnih podataka."

Premali da bi narušio zapadno jedinstvo?

Međutim, drugi sugerišu da je Slovačka, sa populacijom od samo 5,5 miliona stanovnika i ekonomijom od 115 milijardi evra (BDP u 2022.) koja uveliko zavisi od partnera iz EU – prije svega od Njemačke, jednostavno premala da bi poremetila zapadnu politiku.

„Slovačka je toliko mala zemlja da to jedva da će napraviti razliku“, rekao je jedan zvaničnik EU, prenosi Politiko. „Slovačka jedva da ima uticaj". Čak i ako zanemarimo ovakvo anonimno nipodaštavanje, može da se očekuje da će Fico iza zatvorenih vrata slijediti umjereniji kurs, kao što je to činio tokom svojih prethodnih mandata na premijerskom mjestu, tvrdi Milan Nic, slovački analitičar u Njemačkom savjetu za spoljne poslove. Ekstremistička retorika upućena je slovačkoj publici, kažu analitičari, i nije poruka stranim partnerima.

Fico stvarno ima mnogo razloga da ublaži svoju retoriku u Briselu. On je preuzeo kormilo u Slovačkoj u trenutku kada je zemlja u opasnom finansijskom položaju, i očajnički su mu potrebni fondovi Evropske unije ako želi da ponudi biračima stabilnost i prosperitet koji je obećao.

„Fico je pragmatičar. On zna da bez fondova EU Slovačka neće biti stabilna“, kaže Grigorij Mesežnikov sa Slovačkog instituta za javne poslove.

Zbog toga će želeti da izbjegne privlačenje pažnje svojim eskapadama na domaćem planu, gdje zaista predstavlja značajan rizik za vladavinu prava, kaže Nik. Poljska i Mađarska imale su zamrznute milijarde iz evropskih fondove zbog sličnih stvari.

Ilustracija Ficovog balansiranja je to što nije slijedio Orbana u suprotstavljanju paketu pomoći Evropske unije za Ukrajinu, teškog 50 milijardi evra. Rekao je da finansijska pomoć Ukrajini zavisi od garancija da evropski novac neće biti pronevjeren i da će slovačke kompanije učestvovati u obnovi Ukrajine. „Sve dok oni (lideri EU) govore pogrešne stvari i rade prave stvari, mislim da je to u redu", rekla je estonska premijerka Kaja Kalas posle sastanka sa Ficom na marginama samita.

Mnogi primjećuju da je, uprkos kašnjenjima i nedostacima, Orban prihvatio sve mjere podrške EU Ukrajini i pakete sankcija Rusiji.

Prazne prijetnje

Ficovo obećanje da Slovačka neće više poslati „ni jedan metak" Ukrajini se takođe uglavnom smatra praznom prijetnjom, jer je zemlja ionako već poslala praktično sve oružje koje je mogla. Čak i Rusija priznaje da neć biti velike razlike. „Slovačka nije imala tako veliki udio u snabdevanju oružjem, teško da će to uticati na cijeli proces“, rekao je portparol Kremlja posle Ficove izjave.

U međuvremenu, izgleda da će privatna industrija naoružanja koja ima velike porudžbine iz zapadnih zemalja, uključujući Njemačku, nastaviti da šalje oružje preko istočne granice.

Predsjednik parlamenta Petr Pelegrini rekao je da ne očekuje da će na takve pošiljke uticati Ficova obećanja, ističući važnu ekonomsku ulogu koju igra ta industrija.

Nema trolovanja

Sve to sugeriše da je malo vjerovatno da će Fico ispuniti Orbanove nade u izgradnju alternativnog bloka moći unutar Evropske unije. 

Fico je očito propustio da podrži Mađarsku koja je pokušala da na samitu pomoć Ukrajini uslovi odmrzavanjem sredstava za Budimpeštu u evropskim fondovima. Osim toga, Fico se pobrinuo da uvjeri sagovornike u Briselu da neće kopirati mađarsko podrivanje zapadnih partnera sastankom sa Vladimirom Putinom.

Ali čak i ako se Fico uhvati u Orbanovo kolo, to mađarskom lideru neće nadoknaditi gubitak Poljske. Pod nacionalističkim populistom Jaroslavom Kačinjskim, Varšava se pridružila Orbanu u sukobu sa Briselom u proteklih osam godina. Ali pošto su liberalne snage spremne da preuzmu vlast nakon izbora u Poljskoj prošlog mjeseca, mađarski premijer će izgleda biti još više izolovan.

„Za razliku od Orbana i Kačinjskog, Fico nema viziju politike kao sile za promjene", kaže Mesežnikov. „On traži moć radi nje same. On će sarađivati sa Orbanom u pokušaju da dobije podršku u određenim pitanjima, ali neće aktivno raditi na izgradnji iliberalnog bloka.”

Snažna poruka iz Brisela

Po svemu sudeći, Ficova pobjeda je ipak očito nazadovanje za EU i NATO. To ima simboličnu vrijednost za Putina, koji će uživati da ukazuje na dalje podjele, dok postoji potencijal da „komplikuje donošenje odluka na nivou EU o pitanjima koja zahtijevaju konsenzus", kaže Tursa. Imajući ovo na umu, Mesežnikov insistira da zapadni partneri Slovačke moraju biti čvrsti kako bi ga držali na liniji.

„Ne mislim da će Fico sam značajno postati umjereniji. On i dalje vidi djelimičan uspjeh koji je Orban imao u prkošenju Zapadu i možda će misliti da može da ponovi trik", kaže analitičar. „Ali ako mu Brisel i Berlin brzo pošalju snažnu poruku da njegove ludosti neće biti tolerisane, onda bi njegovi ekscesi mogli biti ograničeni".

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu