Zapadni Balkan ne želi da bude cilj za izbjeglice

Kada šefovi država i vlada EU i Turske u ponedjeljak budu razgovarali o rješenjima za izbjegličku krizu, to će sa galerije pomno pratiti i gosti sa Zapadnog Balkana: predstavnici Makedonije i Srbije. Jer, sve što se na konferenciji dogovori, pa čak i samo pomene, direktno će se odraziti na situaciju na Balkanskoj ruti.

U razgovoru za DW o pooštravanju pogranične politike svoje zemlje, srpski komesar za izbjeglice Vladimir Cucić odbacio je odgovornost svoje zemlje: "Uvjeravam Vas da takve odluke potiču iz ciljnih zemalja - Njemačke, Austrije ili Švedske". A makedonski premijer Đorđe Ivanov objašnjava: "Kad god neka zemlja sjeverno od nas oteža prelazak svoje granice, i mi to učinimo".

Mig Zapada

Ovakvo ponašanje balkanskih zemalja nije novo. Tako je bilo još poslije samita EU-Balkan u oktobru 2015. u Briselu. Tada se razgovaralo o mjerama za sprečavanje haosa na Balkanskoj ruti. Samo što su se učesnici konferencije vratili kući, stigla je elektronska pošta iz Slovenije preko Hrvatske do Srbije i Makedonije... Iako to u zvaničnim dokumentima nije utvrđeno, odlučeno je da se iz Grčke prema sjeveru propuštaju još samo izbjeglice iz Sirije, Iraka i Avganistana, prenosi Ksenija Milenković, direktorka Kancelarije za evropske integracije Srbije SEIO, i dodaje da je poruka ozbiljno shvaćena.

Kada su u Njemačkoj počele diskusije o tome treba li izbjeglicama iz Avganistana uopšte priznati status ratnih izbjeglica, zemlje na Balkanskoj ruti nisu dugo oklijevale: Avganistanci su preko noći proglašeni za ekonomske izbjeglice i spriječeni da dalje putuju. "Spremni smo da u tranzitu pomognemo svim ljudima koje ciljne zemlje hoće da prime", kaže srpski komesar za izbjeglice Cucić lakonski - i pere ruke u nevinosti: "Već odavno se govori da Avganistancima neće više biti dozvoljeno proputovanje; to nije bila naša odluka".

Neuobičajena harmonija

Rijetko kada su balkanske zemlje bile tako složne, i rijetko kada su njihove političke elite i narod bili tako saglasni kao kada se radi o izbjeglicama. U Grčkoj, Makedoniji, Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, poput mantre se ponavlja: to se ne odnosi na nas! Oni samo žele da dalje putuju, a mi pri tome samo nudimo logističku pomoć. U neuobičajenoj harmoniji, Skoplje, Beograd i Zagreb poručuju: "Mi sigurno nećemo postati hotspot".

U ljeto 2015, dok je fenomen izbjegličkih talasa još bio nov a slike sa granica treperile na malim ekranima, i u zemljama Zapadnog Balkana se živo diskutovalo o geostrateškim uzrocima zbjega, ili o "islamističkoj opasnosti". No, brzo je svima postalo jasno da izbjeglice ne žele da ostanu ni u jednoj od tih zemalja. "Govorilo se: mi smo samo tranzitna zemlja; izbjeglice žele da idu dalje, za Njemačku, to ja za njih obećana zemlja i to se nas ne tiče" - tako Anđelko Milardović sa Instituta za migraciju u Zagrebu objašnjava raspoloženje u regionu. Brojke mu daju za pravo: prošle godine je Balkanskom rutom prošlo više od 800.000 izbjeglica, ali u Makedoniji je podnijeto samo 1.578 zahteva za azil, u Srbiji osam, a u Hrvatskoj, koja je zemlja EU - čitavih 211 zahtjeva.

Tako su mjesecima stotine hiljada ljudi samo sprovođene od jedne granice do druge - do "zemalja prijema", kako na Balkanskoj ruti zovu Austriju, Njemačku ili Švedsku.

Sad vlada strah

U međuvremenu se situacija promijenila: otkako je Austrija početkom februara najavila da će rješavati još samo 80 zahtjeva za azil dnevno i primati još samo 37.500 izbeglica godišnje, u tranzitnim zemljama je došlo do uzbune. Nijedna od njih ne želi da bude posljednja stanica za izbjeglice. Makedonija je gotovo potpuno zatvorila granicu sa Grčkom, dok se u Hrvatskoj ozbiljno razmišlja o obezbjeđivanju granice vojskom. Čak i u zemljama kroz koje se dosad nisu kretale rijeke izbjeglica, sada raste nervoza zbog mogućeg nastajanja alternativnih ruta. Tako albanska ministarka za integraciju Klajda Đoša upozorava na "veliki broj" izbjeglica koje čekaju da budu puštene u Albaniju, a bugarski premijer Bojko Borisov je naredio da se održe zajedničke vježbe policije i vojske u pograničnim regionima prema Grčkoj i Makedoniji.

Sada vlade zemalja Balkanske rute napeto iščekuju rezultate samita EU-Turska. Sve oči su u uprte u Njemačku. "Njemačka je najuticajnija zemlja EU i cilj za većinu izbjeglica. Umjesto da izračunava kvote i pokušava da blokira izbjegličke rute, Njemačka sada ima šansu da nađe temeljno i sveobuhvatno rješenje krize", kaže mladi beogradski sociolog Dario Hajrić. A ako to ne uspije, hermetičko zatvaranje Evrope će se nastaviti, dodaje on: "Ako se Evropa odluči da slijedi Mađarsku i dalje gradi zidove, ostaće u ružnom društvu: sama sa sopstvenom ksenofobijom."