ZAVNOBIH i(ili) Dayton

U BiH se ove sedmice obilježavaju dva datuma od historijskog značaja. 21. novembar, kada je 1995. godine potpisan Daytonski sporazum, i 25. novembar dan na koji je 1943. usvojena Rezolucija ZAVNOBIH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja BiH). Historičari uglavnom ne osporavaju značaj ovih događaja. ZAVNOBIH je, kako ističu, učvrstio temelje državnosti moderne BiH, "zbratimljene zajednice Srba, Muslimana i Hrvata", dok je Daytonski sporazum zaustavio rat i BiH donio novo državno uređenje.

Političke elite u ovoj zemlji različito tumače historijske događaje zbog čega BiH nema zakona o praznicima. Zato se u Republici Srpskoj obilježava godišnjica potpisivanja Daytonskog sporazuma, a u Federaciji BiH ZAVNOBIH, odnosno Dan državnosti BiH. Političke podjele izražene su i među građanima BiH. Jedni tvrde da Dan državnosti treba obilježavati na cijelom području BiH jer je ZAVNOBIH "utemeljen na antifašističkim vrijednostima", a drugi da je "25. novembar bio praznik do 1990. godine i da nakon toga to više nije".

Valentin Inzko: "25. novembar je Dan državnosti BiH"

Kako političari osporavaju i historijske činjenice, visoki predstavnik Valentin Inzko podsjetio je da je 25. novembar Dan državnosti BiH "potvrđen zakonom" i da je "Vijeće za implementaciju mira odlučilo da se u BiH obilježavaju tri državna praznika, 1. januar, 1. maj i 25. novembar". Ta odluka donesena je na osnovu Daytonskog sporazuma prema kojem "svi zakoni, koji su na snazi na teritoriji BiH u trenutku kada (daytonski) ustav stupi na snagu, ostat će na snazi u onoj mjeri u kojoj nisu u suprotnosti s ustavom dok drugačije ne odredi nadležni organ vlasti BiH."

Odogovarajući na novinarska pitanja šta je ostalo od državnosti BiH iz 1943. i šta je daytonska BiH, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Nerzuk Ćurak kaže da ljudi uvijek zaboravljaju da je daytonska BiH politička instalacija BiH u jednom vremenu. "Nekad smo imali Socijalističku Republiku BiH, pa Republiku BiH, a sada imamo BiH. Ovu zemlju stotinama godina uništavamo. Da imamo pametne političke elite shvatili bi da je najbolje ulagati energiju u izgradnju te zemlje radi dobrog života naše djece", kaže Nerzuk Ćurak.

Djeca i mladi u ovoj zemlji nemaju naročitog razloga za slavlje ni 21. ni 25. novembra. Darko iz Istočnog Sarajeva u Republici Srpskoj slavio bi praznik one zemlje koja bi mu omogućila normalnu egzistenciju. Kaže da ono što zaradi nije dovoljno ni za hranu, a kamoli za praznovanje. Želi normalan posao i platu sa kojom bi mogao normalno živjeti sa svojom porodicom i pita: "Zar tražim previše?"

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić