Zašto je Francuska pravo na abortus unijela u svoj ustav

Francuski poslanici sastali su se na vanrednoj sjednici i glasali za izmjenu Ustava, čime je Francuska postala pionir u garantovanju slobode u vezi sa abortusom. To je prva država na svijetu koja je u ustav unijela pravo na abortus. Specijalna sjednica uslijedila je nakon ključnog poteza francuskog Senata koji je u srijedu 28. februara 2024. izglasao da se pravo na abortus garantuje ustavom.

Međutim, put do toga počeo je odavno. Ovo je u suštini kulminacija parlamentarnog procesa započetog 24. novembra 2022. kada je Narodna skupština, odnosno donji dom francuskog parlamenta, usvojila prijedlog zakona koji je predložila ljevičarska partija La France Insoumise (LFI).

Evo nekoliko ključnih tačaka o francuskoj kampanji za pravo na abortus i kako je to pravo regulisano u nekim drugom zemljama EU.

Pravo na abortus popularno u Francuskoj, čak i među desničarima

Na zasijedanju krajem januara 2024. poslanici francuske Narodne skupštine su velikom većinom odlučili da „slobodu abortusa" uključe u francuski ustav. Od oko 500 poslanika koji su učestvovali u glasanju, samo 30 konzervativnih i nezavisnih poslanika protivilo se zakonu.

Javno mnjenje u Francuskoj snažno se zalaže za pravo na abortus, kao što je pokazalo nekoliko istraživanja. Prema anketi iz 2022. koju je sprovela francuska kompanija za istraživanje javnog mnjenja IFOP, 86 odsto francuskih građana je za uključivanje prava na abortus u ustav.

Stranka krajnje desnice Nacionalni savez (ranije Nacionalni front) generalno podržava prava na abortus, ali je to kod njih i dalje kontroverzna tema. Od njihovih 88 poslanika, 46 je glasalo za promjenu, uključujući i Marin Lepen, liderku stranke. Protiv je glasalo 12 poslanika, a četrnaest je bilo uzdržano.

Francuska ima dugu istoriju podržavanja prava na abortus

Prije 2022, mnogi poslanici nisu smatrali da je uključivanje prava na abortus u ustav neophodno, jer su žene već imale pravo i pristup abortusu.

Dobrovoljni prekid trudnoće legalizovan je u Francuskoj 1975. sa zakonom nazvanom po Simon Vej, ministarki zdravlja koja ga je podržala. Zakon je dozvoljavao abortus do desete nedelje trudnoće. Kasnije, 2001. godine, produžen je na dvanaestu nedelju, a zatim 2022. na četrnaestu. Od 1980-ih, abortus plaća francuski nacionalni zdravstveni sistem.

Francuska u poređenju sa SAD i EU

Zagovornici kampanje pozdravljaju francuski ustavni amandman kao revolucionarni potez koji podržava reproduktivna prava žena protiv političkih preokreta i nazadovanja.

Podržan od strane francuskog predsjednika Emanuela Makrona, zakon je viđen kao odgovor na posljedice odluke Vrhovnog suda SAD da ukine federalna prava na abortus 24. juna 2022. Nakon te odluke, nekoliko saveznih država u SAD je, uz vrlo malo izuzetaka, potpuno zabranilo abortus ili je nametnulo veoma restriktivne mjere.

U Evropskoj unijipostoji trend ka liberalizaciji zakona o abortusu, iako se uslovi pristupa abortusu uveliko razlikuju od zemlje do zemlje. Zakonska granica do koje može da abortira takođe varira: 24 nedelje u Holandiji, 18 nedelja u Švedskoj, 14 nedelja u Francuskoj i Luksemburgu i 12 nedelja u Irskoj i Danskoj.

U nekoliko zemalja-članica EU, desničarski populistički pokreti imaju politiku koja ima za cilj da smanji ili zakomplikuje pristup abortusu.

Malta zabranjuje abortus osim u slučaju da je ugrožen život majke ili fetusa.

Slično je u Poljskoj gdje je odlukom Ustavnog suda iz 2020. prvo zabranjen abortus kada je razlog teško oboljenje fetusa, a od početka 2021. efektivno je uvedena zabrana abortusa osim u slučaju silovanja, incesta ili prijetnji po život majke. Nova vlada te istočnoevropske zemlje spremna je da ublaži skoro potpunu zabranu abortusa, ali desničarski predsjednik Andžej Duda bi i dalje mogao da stavi veto na taj potez.

Odgovarajući zakoni u Mađarskoj pooštreni su 2022, iako je prekid trudnoće u toj zemlji od 1953. bio legalan, do 12 nedelje. Žene koje zahtijevaju prekid trudnoće moraju prethodno da slušaju otkucaje srca fetusa, a savjetovanje je obavezno.

Italijanska desničarska premijerka Đorđa Meloni protivi se abortusu, ali obećava da neće mijenjati postojeće zakone. Ona je više puta izjavila da hoće da ženama da „pravo da ne abortiraju" i da im se ukaže na druge opcije.

U međuvremenu, u pretežno katoličkim zemljama kao što su Španija, Malta i Mađarska, mnogi ljekari i zdravstveni radnici odbijaju da izvrše abortus iz moralnih ili verskih razloga, ograničavajući ženama pristup blagovremenoj i bezbjednoj proceduri.

Istraživanje iz 2023. u 24 zemlje-članice Evropske unije otkrilo je da oko 71 odsto odraslih podržava legalan abortus u većini ili svim slučajevima, dok se oko 27 odsto tome protivi.