Zašto je Heinrich Böll u Mostaru?
13. decembar 2018
Čovjek kao jedinka i u središtu svega. Ne kolektiv, ne sustav - samo mali čovjek kojem treba pružiti zaštitu i sva, neupitna, prava. Samo te, prepoznatljive poruke više su nego dobar povod za izložbu 40 biografskih i autobiografskih plakata bilješki Heinricha Bölla povodom 101 godine od njegovog rođenja.
Ovaj njemački intelektualac za svoju domovinu Njemačku bio je puno više. Poslijeratnu Njemačku s kojom BiH može povući mnoge paralele.
Onima koji ne poznaju djela Heinricha Bölla stvari bi mogle biti uskoro puno jasnije, a pitanje 'Zašto Böll u Mostaru?' - odgovoreno.
Uklanjanje ljudskosti
"U BiH svakodnevno doživljavamo primjere kada čovjek ne vrijedi puno. Izmišljaju se i cementiraju kategorije, čovjek se stavlja u 'pretince'. U BiH postoje tri glavna pretinca, ladice, i pretinac za 'ostale'. To je kolektivna misao koja povezuje sve, dijeli, i trebala bi odvraćati pozornost od zakazivanja, neuspjeha, onih koji politički djeluju. Čovjeka se na ovaj način uklanja, i na žalost, s njim i ljudskost. Kamo to vodi, rat je jasno pokazao, kako tada u Njemačkoj, tako i ratom u BiH. Uklanjanje ljudskosti još uvijek dominira političkom scenom", kaže Marion Kraske, direktorica Fondacije Heinrich Böll, Ureda za BiH, Albaniju i Makedoniju.
Ova fondacija je i organizator izložbe „Heinrich Böll: Život i djelo“ u Centru za kulturu Mostar, posvećene ovom njemačkom književniku jer se 21. prosinca 2018. godine navršava 101 godina od njegova rođenja.
Međutim, i dalje je možda nejasno zašto baš o ovom književniku treba znati puno više, ali i zašto su njegova djela i poruke aktualni i u ovom vremenu.
Njemačka je naučila lekciju...
Gospođa Kraske na to vrlo jasno odgovara da je Böllovu, kako ističe, fundamentalnu lekciju čovjeka kao jedinke ispred kolektiva, poslijeratna Njemačka morala naučiti da bi danas bila ono što jest, razvijena zemlja visoke demokracije.
Podsjećajući da je Böll bio kritičan prema sustavu moći, kritizirao zaboravljanje 'malih ljudi' i inzistirajući da je čovjek ispred kolektiva, direktorica Fondacije Heinrich Böll kaže da je upravo tu lekciju Njemačka morala naučiti.
"Bez te lekcije i spoznaje da je čovjek jedinstven sa svim svojim pravima i apsolutnim pravom na zaštitu, Njemačka vjerojatno ne bi danas bila tu gdje jest. Suvremena Njemačka predstavlja demokraciju koja svima, bez obzira na spol i podrijetlo, pruža jednaku zaštitu i to nakon vremena u kojem su ljudi bili ubijani i progonjeni. Dostojanstvo čovjeka je nepovrjedivo, a njegovo poštivanje i zaštita obveza je svih državnih vlati - tako glasi prvi članak našega Ustava. To je važan i lijep zadatak. Na samom početku je čovjek, ne kategorija, ne kolektiv, ne ladica", zaključuje Marion Kraske.
Nakon ovog odgovora, čini se da je poveznica nekadašnje Njemačke i današnje BiH itekako jasnija i svrsishodnija.
...Ali BiH još uvijek ne
Ali, dok je Njemačka prošla katarzu i suočavanje s prošlošću uskoro nakon 2. svjetskog rata, u BiH to se još uvijek ne događa, barem tako kaže Dragan Markovina povjesničar i publicist, rođeni Mostarac koji danas živi i radi u Splitu, nakon što je 1991. godine s obitelji izbjegao u susjednu Hrvatsku.
Uspoređujući nekadašnje njemačko i današnje bosanskohercegovačko društvo, iako kaže da generalizira, Markovina smatra da su, suočavajući se s prošlošću Nijemci željeli ići naprijed. Međutim, u BiH to nije tako.
"Nama je problem što se još nismo suočili s prošlošću. Ni nakon 23 godine, što je užasno dugo razdoblje. Oni koji su odgovorni za takvu pustoš, političke elite, njih jednostavno nije briga i ne žele promjene jer im to savršeno odgovara i od toga jako dobro žive. Ali vrlo značajan element je nespremnost da čujemo jedni druge. I ja sam bolovao od te vrste nespremnosti, da se ne lažemo. Svatko gleda iz svoje perspektive, svi smo traumatizirani i uperili smo u prst druge. Ali, prošlo je toliko godina i konačno bi se trebali svi zapitati kako je onom drugom", kaže Markovina, uspoređujući ozravljenje i traume dva različita društva.
Ali, on nije optimist jer kaže da do ovakvog pitanja u većini bh. društva neće još dugo doći i zbog toga se on posebno osvrće na ulogu intelektualaca, kojima je pripadao i sam Böll. Pri tom Markovina je izričit kada kaže da suočavanje s prošlošću u BiH nije moguće.
Marginalizirani Bollovi istomišljenici u nezrelom društvu
"To je zato što smo nezrelo društvo. Bez obzira na dno koje nije moglo biti gore od njemačkog društva koje je donijelo 2. Svjetski rat, smoglo se dovoljno snage i katarze da se okrene budućnosti i suoči s prošlošću, krenuti od nule, jer je bilo dovoljno zrelosti. Naša društva nema minimum zrelosti za suočavanje sa samima sobom, a kamoli da vide drugoga", komentira Markovina.
Stvari, kaže on, ne stoje bolje ni kod većine intelektualaca jer su jedni, slični Heinrichu Böllu, marginalizirani i egzistencijalno, a često i fizički, ugroženi, a drugi koji su "napravili mali korak" prihvaćeni, s akademskim statusom i pristojnim životom.
"Oni koji nisu napravili "mali korak", za nekih 30-ak godina zasigurno će biti slavljeni jer su danas postavili pitanje kako je onim drugima i time u svojim, nacionalnim kolektivima 'zaradili' sttatus nacionalnog izdajnika. Ali ta slava njima ništa neće značiti. Na kraju, svatko izabere svoj put, ali sigurno nije ugodno živjeti onima koji su danas poput Heinricha Bölla", zaključuje Markovina.
Heinrich Böll je, bez svake sumnje, potreban BiH. Ne samo Mostaru.