Zašto Tojota stoji bolje od Folksvagena

Hiro Takahaši zna gdje je jadac. Profesor ekonomije emeritus objavio je početkom godine novu knjigu: „Automobili se mijenjaju – Folksvagenova (VW) strategija upravljanja“. Osamdesetogodišnji Japanac je za svoju novu knjigu proveo nekoliko nedelja istražujući u Volfsburgu.

Takahaši dolazi do zaključka da su kineski električni automobili prije svega razlog krize u VW-u, a ne nužno i sopstvene greške u upravljanju. On je u intervjuu za ARD-ov studio u Tokiju rekao da uopšte ne vidi Folksvagen na koljenima.

Tojota ponovo prodaje više od deset miliona automobila

Pa ipak, vrijedi pogledati trenutne poslovne brojke dva najveća svjetska proizvođača automobila. Dok Folksvagen raspravlja o zatvaranju fabrika, Tojota obara rekord za rekordom. Ove godine će vjerovatno ponovo prodati više od deset miliona vozila.

Hibridni automobili ovog koncerna su oduvijek bili posebno traženi, dakle kombinacija elektromotora i motora sa unutrašnjim sagorijevanjem. Četrdeset odsto svih prodatih vozila su hibridi. Čisto električni automobili praktično uopšte ne igraju ulogu. Tojota je prošle godine prodala tek nešto više od 100.000 čistih 'strujaša’.

To je djelimično zbog toga što u Japanu, na domaćem tržištu, gotovo da nema mogućnosti za punjenje vozila. Njemačka je tu mnogo dalje odmakla. Iako to ne zvuči baš orijentisano ka budućnosti i posebno moderno, ali upravo to odvraća proizvođače električnih automobila iz Kine, o kojima je govorio stručnjak Takahaši, da u velikoj mjeri ulažu u Japan: bez infrastrukture nema tržišta za BYD (Build Your Dreams) i druge."

Gotovo da nema političkog pritiska za e-mobilnost u Japanu

Hiro Takahaši ne vjeruje da će se nešto tako brzo promijeniti. Politički pritisak za proizvodnju električnih automobila nije naročito veliki u Japanu, objašnjava on i izvještava o veoma oprezno formulisanom cilju japanske vlade da svi novoprodati automobili treba da imaju električni motor do 2035. godine. Zabrana motora sa unutrašnjim sagorijevanjem nije u planu, pogotovo što bi i hibridna vozila ispunila ovaj cilj. „Upravo po ovom pitanju japanska politika u vezi sa vozilima se razlikuje od njemačke“, kaže Takahaši.

Veoma slab jen takođe ide na ruku Tojoti. Japanski automobili su trenutno jednostavno mnogo jeftiniji od evropskih ili američkih. Tojota je posebno tražena u Sjevernoj Americi, gdje prodaje skoro trećinu svojih automobila; tržište na kojem Folksvagen i dalje ima problem sa imidžom nakon dizel skandala.

Istovremeno, Tojotina zavisnost od kineskog tržišta znatno je manja nego Folksvagena. Koncern sa sjedištem u Volfsburgu prodaje oko trećine svih svojih automobila u Kini za - prošle godine više od 3,2 miliona. Tojota, s druge strane, prodaje samo jedno od pet proizvedenih vozila na najvećem svjetskom tržištu automobila. Japanski proizvođač je 2023. prodao 1,9 miliona automobila u Kini.

Divljenje njemačkim proizvođačima

Njemačke marke automobila su veoma popularne u Japanu. Na ulicama Tokija vidite mnogo Mercedesa, BMW-a, Poršea, Audija, pa čak i Folksvagena - ali skoro nikada u električnoj verziji. Zbog svoje duge istorije, njemačka auto industrija je veoma cijenjena u Zemlji izlazećeg sunca. Japanci gaje veliko divljenje prema njemačkim automobilima, koje, kaže Takahaši, nikada ne mogu nadmašiti jeftini kineski automobili.

Sve u svemu, japanski stručnjak za automobile veoma cijeni Folksvagen. Želio bi da i Toyota kopira nešto od VW-a: proširi svoju poziciju i proizvodi više luksuznih automobila, autobusa i kamiona. I vjeruje da bi prelazak na čistu proizvodnju električnih automobila mogao da posluži i kao uzor najvećem japanskom proizvođaču automobila.

Posljedice jake konkurencije

On pokušava da ekonomske poteškoće u Volfsburgu i debatu o zatvaranju fabrika da relativizuje: „Ako pogledate globalnu auto-industriju, ovo se dešavalo uvijek iznova. Pogledajte Ford i Dženeral Motors, morali su da zatvore svoje pogone u SAD. Nisan je takođe značajno pao." Ako konkurencija raste, kao što je sada slučaj sa električnim automobilima iz Kine, onda to neće ostati bez posljedica, kaže Takahaši.

Činjenica da su japanski proizvođači trenutno tako uspješni je i zbog njihove tradicionalno izuzetno isplative proizvodnje. Japanska filozofija života i rada „Kaizen" je još uvijek dio DNK kompanija poput Tojote. „Ni dana bez poboljšanja" – to je moto. Hiro Takahaši se sjeća da je ova vrsta „Lean managementa“ – ciljano osmišljavanje ekonomskih aktivnosti i smanjenje nepotrebnih troškova – spasila Porše od bankrota prije nekoliko decenija.

Autor: Torsten Ifland, ARD-Tokijo

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu