Zdravstvo u FBiH u komi

Štrajk je započeo u ponedjeljak ujutro u stotinjak bolnica, klinika, domova zdravlja, ambulanti... u devet od deset kantona FBiH, sa samo jednim zahtjevom granskog Sindikata doktora medicine i stomatologije - potpisivanje kolektivnog ugovora.

"Samo je jedan razlog za štrajk - potpisivanje kolektivnog ugovora i to je naš osnovni i jedini zahtjev. Da bude onako kako nas sljeduje, kako je i potrebno, bez obzira što je ugovor trebao biti znatno ranije potpisan”, kaže za Deutsche Welle dr. Rifat Riad Zajid, predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH. "Krajnje vrijeme je da se ugovor potpiše i nakon osam mjeseci pregovaranja došli smo do zida i taj zid pokušavamo da pređemo”.

Uposlenici u zdravstvu, svi osim doktora, pojašnjava dr. Zajid, "su već ranije potpisali kolektivne ugovore - u novembru prošle godine parafirani, ove godine potpisan federalni kolektivni i u većini kantona, s tim da su u februaru ove godine otpočeli pregovori sa doktorima, sa Sindikatom doktora”.

Štrajk će najviše osjetiti pacijenti

Štrajk na Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli je zabranjen odlukom Suda, ali je, prema riječima organizatora, započet u ostalim zdravstvenim ustanovama.

U Tuzlanskom kantonu (TK), prema riječima dr. Zajida, nema nikakvog napretka u pregovorima, a radi se o kantonu "sa najvećim brojem članova, odnosno doktora u FBiH, ali i kantonu iz kojeg odlazi najviše doktora”. "Simptomatično je da upravo u tom kantonu, kantonu gdje očekujemo da budu prvi u potpisivanju kolektivnog ugovora, da bi zaustavili taj egzodus doktora, upravo u tom kantonu nemamo nikakav povratni odgovor, odnosno imamo jedno potpuno suludo djelovanje tamošnje Vlade i premijera. Tamo je jedna suluda situacija kojoj značajno doprinosi Vlada TK koja se ponaša na takav način koji devastira zdravstvo, devastira ljudski kadar i neupitno je da će TK vjerovatno ostati bez ljekara, a onda neka građani i pacijenti TK, njih 470.000 pitaju Vladu TK ko je kriv?”
 

Štrajk doktora najviše će ipak osjetiti pacijenti. Dr. Zajid tvrdi da će doktori primati i tretirati hitne slučajeve, no dodaje da će štrajk u narednih nekoliko dana najviše osjetiti "hronični bolesnici u stabilnom stanju. "Ipak, treba imati na umu ko je kriv. Toliko godina i toliko mjeseci pregovaranja, dogovaranja. Mi smo na sve načine pokušali da izbjegnemo ovaj štrajk i pacijenti treba da znaju da ispostave fakturu ovog štrajka onima koji su najodgovorniji - kantonalna ministarstva zdravstva, kantonalni premijeri, federalni premijer i federalno Ministarstvo zdravstva”, naglašava dr. Zajid.

Do boljeg zdravstva kroz bolji Ustav

Problemi u zdravstvu, prema mišljenju dr. Ede Selimića, predsjednika Sindikata zdravstvenih radnika Kantona Sarajevo, leže i u prekompliciranoj ustavnoj strukturi FBiH, gdje se zdravstvo financira iz budžeta kantona, iz kojih se dodatno "ispumpavaju” sredstva za budžet FBiH.

"Tu je još jedan veliki problem financijske prirode. Imate tri klinička centra - Sarajevo, Tuzla i Mostar, kojima je osnivač FBiH, po Zakonu o zdravstvu FBiH. Federalni nivo nijednom tom centru ne daje ni feninga, oni se svi financiraju iz fonda zdravstvenog osiguranja Sarajeva, Tuzle i Mostara”, kaže dr. Selimić za Deutsche Welle i pojašnjava: "Na primjeru Sarajeva, FBiH Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) ne daje ni feninga, a iz Zavoda za zdravstveno osiguranje (ZZZO) je, evo ove godine, za KCUS otišlo 112 miliona KM. Zdravstvo KS je odmah u minusu tih 112 miliona”.

Dr. Selimić navodi i Fond solidarnosti FBiH, preimenovan u Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, pojašnjavajući da 10 kantona izdvaja po 10,2 posto za taj Zavod od kantonalnog zdravstvenog novca. Kanton Sarajevo je prošle godine, kaže on, Zavodu dao 46 miliona KM, a FBiH ništa.

Tu je, dodaje dr. Selimić, i Fond penzionog osiguranja (PIO/MIO), koji bi trebao učestvovati sa 12 posto sredstava za liječenje penzionera, a prošle godine je iz tog fonda uplaćeno tek 1,2 posto. Navodi i problem farmaceutskih lobija, pa su lijekovi u FBiH u prosjeku sedam puta skuplji nego u zemljama u okruženju. Dr. Selimić se stoga pita zašto se niko od kantonalnih vlasti do sada nije žalio "na neustavne radnje - ispumpavanje sredstava iz kantona u FBiH, a kojima bi mogla biti nabavljena medicinska oprema, lijekovi...” Čak se i krediti za nabavku medicinske opreme, tvrdi on, vraćaju iz zdravstvenih fondova, a ne iz budžeta.

Politika i u zdravstvu

I pored brojnih problema u zdravstvu dr. Selimić neće štrajkovati. Naime, Sindikat kojeg predstavlja - granski Sindikat radnika u zdravstvu KS, u petak je sa Vladom KS potpisao kolektivni ugovor, koji će poslužiti kao osnova za dalju borbu radnika u zdravstvu za bolji položaj.

"Dobili smo dokument koji nikad nije postojao u KS. Sindikat radnika u zdravstvu KS potpisao je granski kolektivni ugovor koji daje sigurnost uposlenicima u zdravstvu KS. Da li smo zadovoljni ili nismo zadovoljni? Primarno je da smo dobili zakonsku osnovu po kojoj možemo braniti svoja prava. Isto tako, u jednom periodu to možemo popravljati jer imamo osnovu”, kaže dr. Selimić.

U sve je, dodaje, u znatnoj mjeri umiješana i politika, pa su se tokom pregovora sa kantonalnom vladom raspravi iznenada priključili i predstavnici Sindikata doktora medicine i stomatologije, ali i predstavnici sindikata KCUS, iz kojeg je, kako tvrdi dr. Selimić, u posljednje vrijeme istupilo nekoliko stotina doktora. Smatra da je to biola tek manipulacija Vlade KS u pregovorima u kojima su zdravstveni radnici tražili povećanje satnice na 2,75 KM i bolje uvjete rada. Dogovor je ipak postignut, pa je satnica sa sadašnjih 2,31 KM podignuta na 2,60 KM. Sindikat je uspio podići I naknadu za minuli rad sa 0,4 posto na 0,5 posto od neto plaće. Dr. Selimić naglašava da ipak nisu sustigli vlastodršce, koji su sebi dodijelili 0,6 posto na plaću za minuli rad. "Nije pošteno!”, zaključuje dr. Selimić.

Problemi u zdravstvu ne pogađaju samo FBiH, već i Republiku Srpsku, gdje je Sindikat doktora medicine nedavno od Vlade tog entiteta također zatražio povećanje plaća za 10 do 12 posto. Katastrofalno stanje u zdravstvu, kako ocjenjuju zdravstveni radnici, rezultira sve većim odlaskom zdravstvenog kadra - medicinskih sestara i tehničara, a sve više i doktora, u zemlje Zapada, posebno u Njemačku.