Zemlja naoružanih ljudi

Mnogi bh. zvaničnici tvrde da je Bosna i Hercegovina mirna i sigurna zemlja, te da su politički i socijalni potresi prisutni i u bogatijim državama. Međutim, nadležno ministarstvo još uvijek nije definiralo listu sigurnosnih izazova tako da se, zavisno od situacije, potenciraju različiti sigurnosni problemi, kaže član parlamentarne Komisije za odbranu i sigurnost Adem Huskić.

„Za nekoga su najveći sigurnosni problem rupe na cesti jer godišnje oko 400 ljudi pogine u saobraćajnim nesrećama“, tvrdi Huskić.

Terorizma nema, ali oprez nije na odmet

Građani Sarajeva različito komentarišu sigurnosnu situaciju u zemlji. „Mislim da sam sigurna, iako politička situacija nije najbolja, ali ja se ipak ovdje osjećam dobro“, kaže građanka Sarajeva. „Nemamo ništa, pa ni sigurnost“, kaže jedan penzioner. Vidite šta se dešava. Stalno pucnjava, stalno pljačke, a policija ne radi svoj posao“, ističe Sarajlija.

Od napada na New York i Washington 11. septembra 2001., za mnoge države najveći sigurnosni izazov je terorizam. Razni „eksperti“ označavali su BiH kao potencijalno žarište i bazu za regrutaciju „bijelih terorista“. Adem Huskić kaže da se „to pitanje koristi u politikantske svrhe“, napominjući da nijedna zemlja, uključujući BiH, nije potpuno sigurna od terorizma ali da „objektivno, BiH ne prijeti opasnost s te strane“.

Za člana parlamentarne Komisije za odbranu i sigurnost Ivu Miru Jovića prijetnja sigurnosti je i neadekvatno obrazovanje, kako kroz školstvo, tako kroz porodicu i religiju. „Kada obrazovni sistem, porodica i religija nisu dali puninu u odgoju mladih ljudih, u formiranju svijesti o poštivanju elementarnih prava i raščlambe onoga što je dobro i korisno od onoga što je loše, u našoj društvenoj zajednici stvorila se klima opće nesigurnosti“, kaže Ivo Miro Jović.

Teritorijalna odbrana na bh. način

Jović upozorava na činjenicu da veliki broj građana BiH posjeduje oružje, što smatra najvećim sigurnosnim problemom u ovoj zemlji. Podsjeća da je tokom rata, u sve tri bh. vojske (Hrvatsko vijeće odbrane, Vojska Republike Srpske i Armija Republike BiH), bilo oko 400.000 vojnika. Pravo nošenja oružja danas ima 164.000 ljudi u Federaciji BiH i 116.000 u Republici Srpskoj, upozorava Ivo Miro Jović.

„Međutim, u pitanju je milion i 50.000 cijevi koje imaju 'papire' i mislim da naoružanijeg naroda u svijetu nema, tako da je nekadašnja ideja o Teritorijalnoj odbrani u punoj mjeri na djelu u BiH“, kaže Jović, dodajući da se takva ideja „naoružanog naroda“ mora revidirati uz primjenu odgovarajućih sankcija.

Autro: Samir Huseinović, Sarajevo

Odg. urednik: Svetozar Savić