Zemlje G20 žele isušiti porezne oaze

Svi članovi skupine G20, najvažnijih industrijskih zemalja i zemalja u razvoju, kao i EU-a, ponovno su se formalno obvezali na uvođenje novog poreznog sustava na dobit poduzeća u cijelom svijetu. Da je odluka povijesna vidi se iz činjenice da su ministri G20 u dvorani sami sebi pljeskali. Sada ova nova pravila treba pretočiti u nacionalne zakone do 2023. godine. "To je vrlo, vrlo malo vremena", rekao je njemački ministar financija Olaf Scholz, ali nakon konzultacija s najvažnijim svjetskim ministrima financija on je uvjeren da će to uspjeti.

Već prije ovog sastanka G20, 131 država je podržala novi porezni sporazum u sklopu UN-ove Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Važnu ulogu pritom ima nova američka ministrica financija Janet Yellen koja se, za razliku od prethodne administracije predsjednika Donalda Trumpa, oslanja na međunarodnu suradnju. Ona želi spriječiti predstojeće trgovinske ratove s EU-om zbog poreznih pitanja.

Tijekom zajedničkog nastupa sa Scholzom, Yellen je rekla da bi trebala biti okončana "konkurencija prema dolje" za sve niže poreze na dobit između država. G20 u svom priopćenju ovu odluku nazivaju "povijesnom".

Spriječite bijeg poreznih platiša

Globalna porezna reforma sastoji se od dva stupa. Prvi stup uključuje visoko profitabilne tvrtke koje u svijetu ostvaruju promet veći od 20 milijardi eura. Oni više ne bi trebali moći premještati svoju dobit u zemlje s niskim porezima i trebali bi plaćati porez tamo gdje prodaju svoju robu ili podatke. Ovime se cilja na velike američke internetske korporacije, poput Googlea ili Applea.

No, i njemačke ili kineske korporacije također bi ubuduće morale plaćati porez u zemljama gdje ostvaruju dobit, a ne više tamo gdje su službeno registrirane, primjerice u Irskoj, zemlji s izrazito niskim porezom. Na ovaj način treba spriječiti izbjegavanje plaćanja poreza, koje je danas legalno. Time se mijenja načelo oporezivanja u zemlji u kojoj je službeno sjedište, koje je na snazi ​​već 100 godina. Tijekom godina treba smanjiti iznos prometa koji se računa, kako bi sve više firmi ulazilo u taj prvi stup.

Minimalni porez 15 posto

U drugom stupu se propisuje porez na dobit poduzeća od najmanje 15 posto. Time se želi spriječiti prebacivanje dobiti i sjedišta u "sigurna porezna utočišta". Novost je da države mogu naplaćivati ​​porez od tvrtki čak i ako su već platile niže poreze u drugim državama. Svakoga tko je morao platiti samo dva posto poreza u zemlji x može se tražiti da plati dodatnih 13 posto u zemlji y.

Porezna reforma nije zakonska odredba koja bi postala zakon u zemljama G20, već međunarodni ugovor koji države obvezuje na provedbu odredbi u nacionalnom zakonu.

Oporezivanje tvrtki trebalo bi se temeljiti na međunarodno priznatoj definiciji dobiti. Još uvijek traju pregovori o iznimkama koje bi državama omogućile da se odreknu minimalnog oporezivanja ako tvrtke ulažu u razvoj ili otvaraju nova radna mjesta.

Otpor nekih zemalja EU-a

U Europskoj uniji se Irska, Estonija, Mađarska i Cipar još opiru novim planovima. I neke druge zemlje, poput Nigerije, Kenije ili Barbadosa nisu odobrile porezni sporazum u okviru OECD-a. No to čak nije ni nužno, rekli su njemački ministar financija Scholz i američka ministrica Yellen. O primjedbama država koje odbijaju novi oblik globalnog oporezivanja će se nastaviti do listopada, kada se sastaju šefovi država i vlada G20.

"Pokušat ćemo ih uvjeriti, ali željela bih naglasiti da nije presudno da svaka zemlja da svoj pristanak", rekla je Yellen u Veneciji. "Sporazum sadrži neku vrstu mehanizma za njegovo provođenje. Osiguravat ćemo da države koje se opiru neće moći koristiti porezne modele koji potkopavaju ovaj globalni sporazum", rekla je američka ministrica.

I Olaf Scholz je uvjeren da se manje države poput Irske ili Estonije neće moći dugoročno suprotstaviti G20. U vezi s tim nije potrebna jednoglasnost u EU-u.

Otpor u američkom Senatu

Novi porezni dogovor mora odobriti američki senat, što će vjerojatno biti teško s obzirom na protivljenje nagodbi od strane Republikanaca. No u Veneciji je američka ministrica financija bila optimistična da će joj ipak biti moguće pronaći većinu. Bez SAD-a kao najveće svjetske ekonomije, novi porezni sustav teško da bi funkcionirao.

OECD procjenjuje mogući dodatni porezni prihod na 150 milijardi eura godišnje. Nakon borbe protiv ekonomskih posljedica pandemije, trebaju nam i novi izvori novca, rekao je savezni ministar financija Scholz: "Apsolutno je neophodno da poduzmemo ovaj korak." Međutim, Scholz nije želio javno reći koliko bi toga moglo završiti u njegovoj blagajni.

Neki porezni stručnjaci pretpostavljaju da će dosadašnje porezne oaze morati promijeniti svoje poslovne modele, ali sigurno će i u novim poreznim zakonima biti rupa za kreativne porezne odvjetnike, rekao je jedan diplomat G20 u Veneciji.

Minimalna cijena i za CO2?

Skup G20 se složio i oko uske suradnje ​​na financiranju posljedica klimatskih promjena. Treba izbjegavati da si države međusobno konkuriraju kada je u pitanju prodaja prava na zagađenja ugljičnim dioksidom, kaže se u završnom dokumentu financijskog summita.

Cilj je spriječiti da se tvrtke koje emitiraju puno plinova štetnih za klimu, ili trebaju jeftinu električnu energiju, sele u zemlje koje nemaju stroge ekološke propise. Francuski ministar financija Bruno Le Maire predložio je stoga određivanje minimalne cijene za emisiju CO2 u svijetu. To bi bio model sličan poreznoj reformi. Rasprava o tome je započela.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu