Češka: Kraj agrarnih baruna

Beskrajna polja, goleme farme, bogati poljoprivredni baruni - češka poljoprivreda poseban je slučaj u usporedbi s ostalim europskim zemljama. Nigdje drugdje u EU tako malo velikih poljoprivrednih gospodarstava ne prikuplja tako velik udio poljoprivrednih subvencija. Na oko 130 hektara prosječna obradiva površina je osam puta veća od prosjeka EU. Ima li ovdje promjene u pravcu manjih tvrtki i više očuvanja prirode na koju se u Uniji mnogo zaklinju? U Češkoj za sada o tome nema govora.

Nova liberalno-konzervativna vlada na čelu s premijerom Petrom Fialom, koja je stupila na dužnost u decembru, sada to želi promijeniti. Vlada planira poljoprivredni i ekološki zaokret, kojim Češka želi uhvatiti korak s reformskim procesom u europskoj poljoprivrednoj politici. Subvencije za velike tvrtke trebale bi biti ograničene. Umjesto toga, Vlada želi više potaknuti manja poljoprivredna dobra, osobito ako se bave ekološkom poljoprivredom ili se na nju prebacuju. Program se također fokusira na očuvanje krajolika, biološke raznolikosti i potporu lokalnim i regionalnim proizvođačima hrane.

Fialeova Vlada je predstavila ovu novu poljoprivrednu strategiju krajem januara 2022. Stupit će na snagu 2023. Za razliku od mnogih drugih europskih zemalja, uključujući Njemačku, u novoj češkoj vladajućoj koaliciji, koja se sastoji od pet djelomice vrlo različitih stranaka, postoji konsenzus o neophodnosti zaokreta u poljoprivredi.

Bivši šef vlade kao primatelj subvencija

Razlog tome može se, donekle pojednostavljeno, svesti na jedno ime: Andrej Babiš. Liberalno-desničarski populistički šef vlade, koji je izgubio izbore prošle jeseni, milijarder je i većinu svog bogatstva stekao je u poljoprivredi i proizvodnji hrane. Njegova holding tvrtka Agrofert upravlja sa 116.000 hektara zemlje u Češkoj i jedna je od najvećih primatelja EU subvencija. 

Suprotno trendu u mnogim europskim zemljama, poljoprivredni divovi u Češkoj su tokom Babiševog mandata od 2014. do 2021. prvo kao ministra financija, a kasnije i kao premijera, dobijali sve više subvencija, posebice Agrofert. Velike korporacije primale su znatno veće subvencije po hektaru od malih poljoprivrednih gospodarstava. Zbog toga je posljednjih godina broj manjih tvrtki naglo opao. Taj je razvoj događaja sve više naišao na kritike u Češkoj. Europski parlament također je više puta kritizirao Babišovu agrarnu politiku. A bivši premijer još uvijek čeka postupak zbog optužbi o prevari u slučaju subvencija.

Uravnoteženije subvencije

Od 2023. kiši subvencija za velika poljoprivredna dobra trebao bi doći kraj. Do sada su dobili godišnje oko 80 eura više po hektaru obradive površine nego mala gospodarstva. Taj će se odnos u budućnosti promijeniti: za velike će potpore pasti na 11.100 kruna (444 eura) po hektaru godišnje, za male će porasti na 13.400 kruna (536 eura). Ekološki poljoprivrednici čak dobivaju protuvrijednost od 800 eura po hektaru godišnje. "Naš cilj je bio dovesti subvencije u uravnoteženu poziciju”, rekao je novi ministar poljoprivrede Zdenek Nekula portalu Seznam.cz.

Novi usjevi na poljima

Ono što samo izvana izgleda kao preokret trenda jednako je poljoprivrednoj revoluciji u Češkoj. Prema riječima agronoma Petra Havela, riječ je o promjeni koja u središte stavlja kvalitetu hrane i organsku poljoprivredu, a ne više maksimizirajući proizvodnju životnih namirnica. Havel je za DW rekao da će mjere koje je poduzela nova vlada pomoći da se osigura da drugi usjevi, poput povrća, maka i hmelja, ponovno rastu uz beskrajna polja uljane repice i žitarica koja sada dominiraju Češkom. 

Promjene pozdravljaju i manji poljoprivrednici. "Konačno je ovdje ispravljen trend da je u proteklih osam godina većina subvencija išla najvećim tvrtkama i poljoprivrednim holdinzima. To je bilo nešto neobično u Europskoj uniji", kaže Petr Stefl, zamjenik predsjednika Udruge privatnih poljoprivrednika, za DW.

Česi žele promjene

Veliki agrokoncerni, s druge strane, protestiraju protiv reforme. U januaru 2022. farmeri su nekoliko puta demonstrirali u Pragu i drugim mjestima, blokirajući ceste traktorima. Prosvjede je organizirala Češka poljoprivredna komora, koja uglavnom zastupa velike poljoprivredne poduzetnike.

Međutim, vlada premijera Fiale ne želi odustati od reforme, čak ni pod pritiskom prosvjeda. To je i zato što mnogi Česi sami zahtijevaju promjene u poljoprivredi. Ne pokazuju to samo ankete, već i promijenjeno ponašanje Čeha prilikom kupovine. Gotovo svaki veći grad već ima farmerske tržnice s lokalnim namirnicama. Također se povećavaju izravne pošiljke hrane od poljoprivrednika potrošačima. Naročito već neko vrijeme cvjeta prodaja organske hrane – iako je skuplja od industrijski proizvedenih proizvoda. Poljoprivredni analitičar Petr Havel ne gaji iluzije o brzim promjenama: "Češka poljoprivreda još ima dug put prije nego što dosegne zapadnoeuropsku razinu", kaže on.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu