Čija je Anne Frank?

Pred kućom Anne Frank u Amsterdamu svakodnevno vlada velika gužva. Ljudi često čekaju satima, po kiši, snijegu ili suncu. Svi se oni žele uspeti uskim stepenicama do malih mračnih sobica u kojima se skoro dvije godine skrivala Anne Frank zajedno sa svojom obitelji. I u kojima je pisala svoj glasoviti dnevnik.

Na današnji dan, prije točno 70 godina, obitelj Frank je otkrivena i otpremljena u koncentracioni logor. 15-godišnja Anne i njezina sestra umrle su od bolesti i iscrpljenosti samo nekoliko tjedana prije oslobođenja logora Bergen-Belsen. Preživio je samo njen otac koji se nakon rata odselio u Švicarsku gdje je i umro 1980. godine.

Opasnost od banalizacije

Popularnost Anne Frank ne jenjava. Kuću u kojoj se skrivala svake godine posjeti više od milion ljudi iz cijelog svijeta. No taj mit ima i svoju cijenu. Nizozemski povjesničar Bart Wallet upozorava na opasnost od banalizacije: "Pravo je čudo da se u Amsterdamu još ne prodaju majice i šalice s likom Anne Frank." U knjizi posjetitelja muzeja ovjekovječile su se pjevačke zvijede, kraljevi, nogometaši. Kada je prije nekoliko godina trebalo biti srušeno drvo kestena u dvorištu kuće Anne Frank, uslijedili su prosvjedi. Mladice tog drveta sađene su potom širom svijeta kao skupocjene relikvije, pa je jedna tako posađena i u vrtu Kongresa u Washingtonu.

Opasnost od marketinške zloupotrebe lika Anne Frank je velika. 2015. godine ističe 70-godišnja zaštita autorskih prava i onda će ionako svatko bez ograničenja moći citirati iz njenog dnevnika.

Čuvari uspomena

Postoje dvije organizacije koje se brinu za očuvanje uspomene na Anne Frank i sprječavanje komercijalizacije. One žele da se njena poruka na dostojanstven način širi među novim generacijama. No između tih organizacija vlada rivalstvo. Kome pripada Anne?

Anne Frank Fonds u Baselu upravlja naslijeđem njezinog oca Otta i ima pravo na objavljivanje dnevnika. No tu je i Zaklada Anne Frank koja se brine o njenom posljednjem skrovištu u Amsterdamu.

Anne Frank Fonds ima i ekskluzivna filmska prava. Njemačka televizijska postaja ZDF je namjeravala snimiti film o djevojčici, koji bi bio prikazan iduće godine, na 70. godišnjicu njezine smrti. No nakon dugotrajnih pravnih natezanja s nasljednicima, ZDF je odustao od projekta. Organizacija iz Basela (Bazel) je također sudskim putem uspjela dobiti i dokumente Otta Franka koji su se nalazili u Zakladi Anne Frank u Amsterdamu. Oni bi trebali biti izloženi u novom muzeju u Frankfurtu, gdje je Anne Frank rođena 1929. godine.

Kritike na račun predstave

Najnoviji vrhunac rasprave o njegovanju uspomene na Anne Frank dostignut je sporom oko kazališnog komada "Anne", koji je premijerno izveden u Amsterdamu ove godine u svibnju (maju). Predstava bi trebala gostovati širom svijeta. Anne Frank Fonds je dao dopuštenje za korištenje dijelova dnevnika. Jedna privatna produkcijska tvrtka je dala sagraditi kazalište specijalno za tu predstavu.

No ta ista tvrtka odmah se našla na udaru kritika. Mnogi ju optužuju za komercijalizaciju. Gledatelji mogu u stankama između dva čina pjenušavim vinom isprati suze zbog tragične sudbine židovske djevojčice, ironično komentiraju kritičari. Njima se pridružila i Zaklada Anne Frank iz koje je priopćeno: "Taj je komad izbačen na tržište kao zabavno veče s grickalicama."

No to mišljenje ne dijele svi. Mnogi ističu da je upravo kazališna predstava pokazala svu snagu dnevnika. Kroz kulise i multimedijalnu prezentaciju Anne Frank je ponovo oživjela kroz svoje tekstove . kao tinejdžerica s mnogim talentima i neispunjenim snovima.