Širenje koronavirusa i u austrijskim klaonicama
15. juli 2020
Linz, treći po veličini austrijski grad s puno industrije i idiličnim središtem grada. Terase na srednjovjekovnom glavnom trgu dobro su popunjene, unatoč držanju rastojanja. Izgleda da ljudi ponovo rado idu i u kupovinu nakon dugog lockdowna zbog koronavirusa. A onda je uvedena nova uredba: obveza nošenja maski u pokrajinskom glavnom gradu Linzu i cijeloj Gornjoj Austriji.
To je uvedeno zbog desetak novih slučajeva zaraze u četiri klaonice i kod članova jedne rumunjske vjerske zajednice, kaže gradonačelnik Klaus Luger (SPÖ) u razgovoru za DW. Ali „s obzirom na razmjere i posljedice u okruzima to se ne može usporediti s onim što se dogodilo u njemačkom Güterslohu i okolici“, kaže Luger.
I zamjenica pokrajinskog premijera Christine Haberlander (ÖVP) odbacuje mogućnost usporedbe sa stanjem u mesnoj industriji u Njemačkoj. U poduzećima u Linzu i okolici radi se o pojedinačnim slučajevima, kaže se u odgovoru na upit DW-a. Ali, molbu za video-intervju Haberlander je odbila „zbog manjka vremena".
„Austrijska poduzeća za preradu mesa ne mogu se usporediti s onima u Njemačkoj“, kaže potpredsjednica vlade Gornje Austrije. Prosječna klaonica u Austriji ima 400 suradnica i suradnika, u Njemačkoj je to 8.000 ljudi, kaže ona. Taj manji broj suradnika olakšava utvrđivanje identiteta osoba koje su mogle biti u kontaktu s nekim zaraženim. Kad se doznalo za slučajeve zaraze nije došlo do povećanja broja zaraženih u poduzećima, stoji u pismu upućenom DW-u.
Osjetna razlika
Andrei C. je jedan od brojnih zaposlenika u austrijskoj industriji mesa koji potječu iz istočne Europe. On je iz Rumunjske. Prije pet godina je radio u jednoj klaonici u Njemačkoj, na Schwarzwaldu, nedaleko od izvora Dunava.
Dunav ga donio do Linza, kaže u šali na početku razgovora na parkiralištu jednog trgovinskog centra na periferiji Linza. I on odbija video-intervju, kaže da mu je to neugodno.
Razlika između Njemačke i Austrije je vidljiva, kaže on. Većina zaposlenih nije u Austriji zaposlena preko posredničkih poduzeća nego imaju izravne ugovore s austrijskim poslodavcem. Nije doživio ni da se radnike smješta u zajedničke smještaje. Neplaćenih prekovremenih sati kao u Njemačkoj ovdje nema. „Gotovo da nema prekovremenih sati, radimo u dvije smjene, sve je dobro organizirano“, kaže Andrei i pripovijeda da u klaonicama rade ljudi većinom sa zapadnog Balkana, ali i iz Mađarske i Rumunjske. Sve radnike se plaća po kolektivnim ugovorima, satnica je 15 eura, dobiva se čak 13. i 14. mjesečna plaća.
Težak posao? Naravno, kaže on, to ovdje inače nitko ne želi raditi. Ali dok je plaća u redu, sve je u redu. I masovni testovi na koronavirus u poduzeću provode se na račun poslodavca. Boji li se koronavirusa? Zapravo ne, vlasti sve imaju pod nadzorom. Linz nije „austrijski Gütersloh“, kaže Andrei.
Socijalni problemi „nisu tako akutni kao u Njemačkoj“
Rumunjska udruga RO-Start u Linzu za vrijeme korona-krize je postala jedno od glavnih mjesta gdje ljudi traže informacije o novonastaloj situaciji. „Brojni sunarodnjaci koji ovdje rade ne govore njemački i od nas žele dodatne informacije", kaže predsjednik udruge Christian Ludwig.
Rumunji su u međuvremenu najveća doseljenička skupina u toj regiji – u Linzu ih je 7.000, a u Gornjoj Austriji 122.000. Ovaj inženjer je svoju domovinu napustio odmah nakon pada komunizma prije 30 godina. U Linzu je aktivan u civilnom društvu i radi u velikom strojograđevnom poduzeću. Poznaje probleme stranih radnika u mesnoj industriji i vjeruje da brze mjere mogu spriječiti širenje zaraze. Ni socijalni problemi nisu tako akutni kao u Njemačkoj, kaže Ludwig. Ali, brine ga to što se mnoge njegovateljice usred korona-krize dovozi izvanrednim vlakovima u Austriju.
Od oko 70.000 cjelodnevnih njegovateljica koje rade u Austriji, prema službenim podacima oko polovica dolazi iz Rumunjske. „Te njegovateljice rade 24 sata na dan. Rijetke od njih znaju svoja prava. Najveći problem su posrednici koji tim ljudima ništa ne kažu o njihovim pravima i obvezama.“ Mnoge njegovateljice su zaposlene kao prividno samostalne djelatnice, rizik njihovog izrabljivanja je velik.
Zato je važno tim ljudima dati sve važne informacije. Christian Ludwig i njegov tim rade to besplatno, a obraća im se sve više ljudi. I zbog epidemije koronavirusom.
Idilični večernji ugođaj na glavnom trgu u središtu Linza. Osvijetljeni stup podsjeća na vrijeme kuge i kao opomena se uzdiže iznad terasa kafića i restorana. Tu ljudi traže tračak normalnosti, a maske su na dohvat ruke, pored šalice kave ili čaše vina. Novi lockdown ovdje nitko ne želi.