Šta je Rumuniji i Bugarskoj donijelo članstvo u EU?

Prije godinu dana, početkom 2007. godine nisu nedostajala obećanja kako će s ulaskom Bugarske i Rumunije u Europsku uniju sve na koncu biti u redu. No, u samoj Uniji već tada je prevladavala sumnja i postavljalo se pitanje jesu li ove dvije balkanske države zaista spremne za članstvo. Danas, godinu dana nakon ulaska ove dvije države pokazalo se da su kritičari imali pravo. Ekonomija u ove dvije zemlje se istina brzo razvija, no stalno prijete sankcije iz Brisela zbog toga što vlade u Sofiji i Bukureštu i dalje nisu proveli važne reforme.

Rumunija je još prije samog ulaska u Uniju požurila s reorganizacijom pravosudnog sistema. Nakon pristupa elan oko reformi je splasnuo. Ministrica pravosuđa Monica Macovei koja je bila neka vrsta garancije za provedbu obećanih reformi, samo nekoliko mjeseci nakon ulaska u Uniju morala je napustiti svoju dužnost zbog neprestane unutarnjopolitičke borbe između predsjednika, vlade i oporbe.

Loš ugled i korupcijski skandali

Rumunija je propustila priliku da ulaskom u EU popravi svoj do tada vrlo loš ugled, smatraju građanske grupacije u Bukureštu dodajući da se zemlja od kako je postala članica EU još više udaljila od ideala postojanja neovisnog sudstva. Rumunska organizacija “inicijativa za čisto pravosuđe” smatra da je jedan od razloga za postojeće stanje neodstatak političke volje.

I u Bugarskoj čini se da borba protiv organiziranog kriminala i korupcije tapka na mjestu. Još uvijek nisu razjašnjena ubojstva počinjena proteklih godina. Bojko Borisov, gradonačelnik Sofije i šef oporbene stranke smatra čak da se “nije ništa promijenilo od kako je Bugarska postala članica Evropske unije”. On je mišljenja da Bugarska nije ispunila niti jedan kriterij za članstvo.

No u jednom se ove dvije nove članice mogu nositi sa starima, a to je mali interes građana za izbore za Evropski parlament. Unatoč činjenici da građani Bugarske I Rumunjske vrlo pozitivno ocjenjuju EU, u obje zemlje na izbore za Evropski parlament je izašlo manje od jedne trećine glasača.

Brisel odustao od izricanja kazni

I premda je Evropska komisija u svojem izvješću o napretku objavljenom sredinom 2007. godine ustanovila postojanje vrlo niskih kazni za korupciju i bezrazložno smjenjivanje dužnosnika, Brisel je odustao od korištenja kaznenih sredstava poput sankcija ili smanjenja subvencija. Već su se pojavili i negativni glasovi iz starih zemalja članica koji ovakvo ponašanje Evropske komisije ne žele tolerirati. Sličnog je mišljenja i komentator rumunskih novina “Gandul” koji naglašava da “izostajanje posljedica za ovakvo ponašanje samo ukazuje političarima da ne moraju ništa poduzimati”.

Optimisti pak drže da vrlo veliki broj objavljenih korupcijskih skandala treba ocijeniti “više pozitivno nego negativno te da je to dokaz da su institucije pocele polako funkcionirati”. Takvo mišljenje zastupa Emil Cenkov, strucnjak ua suzbijanje korupcije iz Centra za demokratske studije u Sofiji. On istice i još neke prednosti, prije svega da se “povlacenje korupiranih pravobranitelja i politicara može i mora jasno povezati upravo s clanstvom Bugarske u Europskoj Uniji”.