Šta smije njemačka policija?

Šta smije raditi policija? To se pitanje u Njemačkoj posljednjih godina stalno postavlja - primjerice na demonstracijama i nogometnim derbijima, ali i pri provjerama identiteta. Pojedini video zapisi policijskih operacija distribuirani su na Twitteru i Instagramu uz hashtag #policeviolence (policijsko nasilje). Među njima je video zapis iz avgusta 2020. kada je u Hamburgu kontroliran 15-godišnjak kojeg je nekoliko policajaca svladalo jer se vozio e-skuterom po pješačkoj stazi. Sindikat policije (GdP) priopćio je tada da u videu ne vide policijsko nasilje.

Ocjene upotrebe sile u policijskim operacijama često se jako razlikuju. Upravo time se bavi istraživački projekt "Tjelesne ozljede policijskih službenika na radnom mjestu" (KviAPol), koji će sutra biti detaljno predstavljeni u knjizi "Nasilje na radnom mjestu. Prekomjerna upotreba policijske sile i kako se s time nositi".

Istraživači Laila Abdul-Rahman, Hannah Espin Grau, Luise Klaus i Tobias Singelnstein intervjuirali su 3300 pogođenih i proveli više od 60  intervjua s predstavnicima policije, pravnog sistema i centara za savjetovanje žrtava. Uzorak nije reprezentativan. KviAPol je neovisni istraživački projekt i razlikuje se od studije o svakodnevnom životu policijskih službenika koju je za vrijeme svog mandata naručio savezni ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer.

2790 istraga protiv hitnih službi

Hoće li policijsko nasilje biti ocijenjeno pretjeranim može se uveliko razlikovati od osobe do osobe. U sažetku svojih rezultata istraživački tim ističe da se studija odnosi na postupke "koje su, iz perspektive ljudi koji ih ocjenjuju, prekoračile granice prihvatljivog". To, kako navode, ne znači nužno da je nasilje klasificirano kao protuzakonito. 

U 2021. godini protiv policijskih snaga je vođeno 2790 istraga zbog nezakonite upotrebe sile. U više od 90 posto slučajeva sumnje kazneni postupci se obustavljaju - prema podacima državnog odvjetništva, optužnice se podižu u samo dva posto slučajeva. Osim toga, prema navodima istraživača, većina pogođenih niti ne prijavljuje slučajeve zbog slabih izgleda za uspjeh ili straha od represije. Samo 14 posto ispitanika u istraživanju navelo je da je u njihovom slučaju vođen kazneni postupak.

Prema studiji, najviše onih koji su bili pogođeni prekomjernom upotrebom sile dolazilo je u kontakt s policijom tokom demonstracija i političkih akcija (55 posto), zatim nogometnih utakmica i drugih velikih događaja (25 posto). Muškarci su najčešće bili pogođeni prekomjernom upotrebom sile (72 posto).

Teške povrede i psihičke posljedice

Prema navodima ispitanih, nasilje su primjenjivali prvenstveno muški policajci do 30 godina. Navodno je često bilo prisutno nekoliko patrola, ali nisu sve primjenjivale silu. U 26 posto slučajeva nasilje je došlo od strane samo jednog policajca. Često je bilo udaraca ili guranja, a suzavac i vodeni topovi također su imali ulogu na velikim događanjima.

19 posto ispitanih pretrpjelo je ozbiljne povrede poput prijeloma kostiju ili ozljeda zglobova i osjetilnih organa. Pogođeni su također prijavili ozbiljne psihičke posljedice.

Nesigurnost kada je riječ o zakonitom postupanju

"Situacije koje uključuju upotrebu sile od strane policije mogu se opisati kao složene, često zbunjujuće i napete interakcije koje su uzrokovane interakcijom međusobnih (re)akcija i vanjskih okolnosti", pišu istraživači u sažetku svojih rezultata. Dvadeset pet posto pogođenih reklo je da je policijska intervencija bila razlog eskalacije. Međutim, 19 posto također je opisalo da je nepoštivanje uputa dovelo do eskalacije. 

U eskalirajućim situacijama, upotreba sile može biti neophodna gledano iz policijske perspektive. "Zakon konceptualizira policijsko nasilje kao iznimnu ovlast koja je dopuštena samo u vrlo uskim granicama", kažu istraživači. Policijski službenici su u razgovorima više puta isticali da im je zakon vodilja. Međutim, pokazalo se "da je upotreba sile dio svakodnevnog policijskog posla i da se u skladu s tim normalizira", tvrde istraživači. Oni navode da postoji nesigurnost i različite ideje o tome što je legalno.

Istraživači su otkrili da je prag za ono što se opisuje kao pretjerana upotreba sile relativno visok za policijske službenike. Za one koji su bili pogođeni, s druge strane, nije bilo samo pitanje je li upotreba sile bila zakonita, već i njen legitimitet - tj. je li policijska akcija percipirana kao poštena i pravedna. 

"Uspostaviti dominaciju"

Upravo je, kako navode istraživači, zadatak policije da obvezujuće razjašnjava situacije i provodi određene norme, interese i tumačenja. Policijska upotreba sile je praksa kako bi se uspostavila dominacija u određenim situacijama.

"Za one koji su pogođeni pretjeranom upotrebom sile od strane policije, na primjer, dolazi do situacije u kojoj teško mogu ostvariti svoja prava bez mehanizama koji se suprotstavljaju dominaciji policije", kažu istraživači.

tagesschau/zi

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu