Šta su muslimani i Jevreji rekli njemačkom predsjedniku?

Njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmajer pozvao je ljude na otvorenu diskusiju, ali je na početku imao nekoliko napomena: „Nećemo tolerisati antisemitizam u ovoj zemlji“, bila je prva. Štajnmajer je uvjeravao Jevreje „da ova zemlja neće mirovati sve dok se vi budete morali plašiti za svoju bezbjednost i bezbjednost svoje djece".

- pročitajte još: „Njemački trend“: antisemitizam se širi

Druga izjava je bila upućena „palestinskoj zajednici" u zemlji: „Ne smije biti antimuslimanskog rasizma i generalnih sumnjičenja prema muslimanima“. Međutim, njemački predsjednik je ovu najavu kombinovao sa apelom: "Ne dozvolite da vas Hamasovi pomagači instrumentalizuju. Govorite u svoje ime. Odbacite teror."

Alarmantan porast antisemitskog nasilja

Ove jeseni u Njemačkoj se vode burne rasprave o ratu na Bliskom istoku. Od napada na Izrael od strane islamističke palestinske organizacije Hamas 7. oktobra, stručnjaci su izvijestili o alarmantnom porastu antisemitskog nasilja. Došlo je do žestokih propalestinskih demonstracija – praćenih masovnim policijskim intervencijama. Neki Jevreji se više ne usuđuju da izađu iz kuće i plaše se za bezbjednost svoje djece. Istovremeno, muslimanska udruženja se žale na generalna sumnjičenja migranata i sve veću izopštenost.

- pročitajte još: Gdje prestaje kritika i počinje antisemitizam

Zbog toga se angažovao i njemački predsjednik. „Rat na Bliskom istoku: Za miran suživot u Njemačkoj“ – pod ovim sloganom Štajnmajer sjeda za sto sa dvanaest ljudi u predsjedničkoj palati, dvorcu Belvi u Berlinu: polovina gostiju su Jevreji, druga polovina muslimani. Svi oni predstavljaju projekte jevrejsko-muslimanske saradnje.

- pročitajte još: Apel vicekancelara Habeka: „Antisemitizam se ne može tolerisati ni u kom obliku“

Ono što gosti moraju da prijave predsjedniku Njemačke je deprimirajuće. Oni primjećuju duboku raskol u društvu. Nije u pitanuu ništa novo, ali je raskol dublji nego prije 7. oktobra. Emocije u ovim zajednicama ključaju. Mihael First, predsjednik jevrejskih zajednica u pokrajini Donja Saksonija godinama promoviše dijalog između Jevreja i Palestinaca. Sada, kaže on Štajnmajeru, „mnogi članovi zajednice mi govore da doživljavaju projekat kao šou". Ono što se dogodilo u Izraelu sa napadom Hamasa, po njihovom mišljenju je „prešlo sve granice – bilo je to najveće ubistvo Jevreja od Holokausta”. Mnogi Jevreji su se povukli u svoju zajednicu. Dijalog je važan, ali je trenutno postao veoma komplikovan.

Opšta sumnja prema muslimanima i imigrantima

Derviš Hızardži je imao slična iskustva. Sin turskih imigranata vodi berlinski projekat „Krojcberška inicijativa protiv antisemitizma". On se bori protiv mržnje i predrasuda u migrantskoj muslimanskoj zajednici glavnog grada Njemačke. „U proteklih nekoliko nedelja primili smo 500 upita od nastavnika o tome kako da se nose sa konfliktom u svojim školama", izvještava on Štajnmajeru. Raspoloženje u mnogim školama je uzavrelo. Djeca migranti-muslimani osjećaju se kao da su stavljena pod generalnu sumnju od strane njemačkog većinskog društva. A škole su preopterećene temom antisemitizma. „Ako ovu djecu i mlade stigmatizujemo, ako ne uspijemo da ih uključimo, onda će djeca raskrstiti sa Njemačkom“, upozorio je Hizardži.

Štajnmajer je pak suzdržan u dijalogu. Fokusira se na pitanja za svoje goste. On pita 102-godišnju Margot Fridlender, koja je preživjela Holokaust šta bi rekla Jevrejima koji sumnjaju da je još uvijek moguće živjeti u Njemačkoj. Druge učesnike pita da li će njihovi projekti trpjeti zbog trenutne situacije. Povremeno poziva na empatiju i hvali inicijative za njihovu hrabrost i rad. I uvjerava sve strane u njihovu pripadnost zemlji. „Današnja Njemačka je kosmopolitska, raznolika zemlja.” Trudi se da ohrabri i pruži moralnu podršku. Njegovi gosti to cijene, ali u isto vrijeme stvarnost djeluje poražavajuće.

Samo dan ranije, nekoliko udruženja i naučnika dalo je sumornu sliku antisemitskih incidenata u Njemačkoj. Na zajedničkoj konferenciji za novinare povjerenika njemačke vlade za antisemitizam i šefa memorijala Holokausta „Kuća Vanzejske konferencije", menadžer projekta Fondacije Amadeu Antonio, Nikolas Lele, dao je gorku ocjenu u svom izvještaju „Stanje sa antisemitizmom". Naučnica Beate Kuper upozorava na konferenciji za novinare da se, s obzirom na trenutnu situaciju na Bliskom istoku, ne treba fokusirati isključivo na muslimanske migrante: "To je tačno i važno, ali ne bi trebalo da odvlači pažnju od činjenice da se antisemitizam prvenstveno pojavljuje desno od političkog centra.“ A sa AfD-om postoji desničarska partija koja je odgovorna za pukotine u njemačkoj kulturi sjećanja.

„100 milijardi za obrazovanje protiv mržnje!"

Šta učiniti u borbi protiv antisemitizma i neprijateljstva prema muslimanima? Na okruglom stolu koji je sazvao njemački predsjednik došlo je do konsenzusa oko jedne tačke: ništa ne funkcioniše bez obrazovanja. Razočaranje gostiju politikom je jasno i glasno: žale se da se to pitanje godinama ne shvata ozbiljno. Da svuda nedostaje dobrih ponuda. Naročito kada su u pitanju važne teme kao što su antisemitizam i antimuslimansko raspoloženje. I da je posljedice teško predvideti: „Ako odmah ne prikupimo 100 milijardi evra i ne uložimo u obrazovanje, onda nećemo moći da se nosimo sa svim ovim“, upozorava Derviš Hizardži. „Ove pukotine u društvu su egzistencijalne kao i klimatska kriza.”

- pročitajte još: Scholz: „Tko napada Židove u Njemačkoj napada sve nas“

Na kraju sastanka sa Frank-Valterom Štajnmajerom, Hizardži je uputio apel saveznom predsjedniku: „Gospodine Štajnmajer, hajde da pozovemo na 'Marš tišine'. Izađimo zajedno na ulice i izrazimo bol koju osećamo." Za to je dobio blagonaklonu zahvalnost njemačkog šefa države. Ali ne i obećanje.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu