Šta tjera mlade u Africi u džihadizam?

Kadija havaja Gambe se već godinama bavi jednim neprijatnim pitanjem: šta je to što mlade tjera u islamizam i u kandže džihadističkih organizacija kao što je Boko Haram? "Mnogi mladi ljudi su toliko frustrirani i traže izlaz", kaže ova nigerijska aktivistkinja za ljudska prava u intervjuu DW-u. "Većina njih ne nalazi izlaz i onda postaju sve više bijesni, frustriraniji i neprijateljski nastrojeni prema svom okruženju." A odatle ih, kaže, samo jedan korak dijeli od radikalizacije.

Gambo je i sama muslimanka i potiče iz Josa, grada u centralnoj Nigeriji, koji je proteklih godina konstantno bio pozornica terorističkih napada Boko Harama. I sama je morala da preživljava to kako je 17.000 ljudi u cijeloj Nigeriji od 2011. postalo žrtvama te islamističke organizacije. 2,8 miliona ljudi je protjerano sa svojih ognjišta, prvenstveno na sjeveru zemlje. Kadija Gambo je zgrožena tolikim samoubilačkim napadima, koje izvode uvijek iznova maloljetnici pozivajući se na islam, ali na njegovo radikalno tumačenje koje propovijeda i Boko Haram.

UN-ova studija: nema religioznih motiva

Nigerija je jedna od mnogih zemalja u Africi koja se suočava sa radikalno islamističkim grupama. Pored Boko Harama na sjeveroistoku Nigerije, kao i u pograničnim regionima, tu je i paravojska Al Šabab koja se godinama bori za prevlast u Somaliji. U Maliju je pak aktivan jedan ogranak Al Kaide. Prema podacima UN-a 33.000 ljudi su izgubile živote u Africi od 2011. do 2016. kao žrtve nasilnog ekstremizma. Jedna UN-ova studija takođe pokazuje kako se mladi u Africi mnogo manje radikalizuju iz religioznih razloga, a mnogo više zbog siromaštva i nedostatka perspektive. Za studiju 'Journey to Extremism in Africa' UNDP je isptivao preko dvije godine 500 nekadašnjih članova radikalnih grupacija na kontinentu.

Kadija Gambo je pročitala studiju koja je urađena na 128 stranica i slaže sa autorima da onaj ko poznaje islam zna da radikalna tumačenja njihove religije nemaju nikakve veze s islamom. "Što osoba manje zna o islamu to je podobnija za ideologiju radikalnih grupa. A oni koji nemaju znanja o islamu povjeruju u sve što im se proda kao islam." Rezultati UNDP-ove studije izgleda da potvrđuju teze Kadije Gambo. 57 odsto ispitanika su kazali da su vrlo malo ili nimalo poznavali religiozne tekstove. Ova studija takođe potvrđuje kako vjerska edukacija u trajanju od najmanje šest godina smanjuje rizik od regrutiranja u radikalne redove za 32 odsto.

Obećanja - posao i novac

Tipičan regrut za ovakve grupe, zaključuju autori ove studije, nije fanatik koji traži osnove svoje vjere nego 'frustrirani čovjek koji život provodi na margini i koji se osjeća zapostavljenim'. Ovakva retorika nalazi plodno tle posebno kod mladih koji ne vide perspektivu u užasno siromašnim krajevima Afrike. Primjer za to je somalijska Al Šabab paravojna formacija koja do 2006. - kako u Somaliji tako i u susjednim zemljama - regrutuje mlade u svoje jedinice. Njen cilj je uspostavljanje božje države na Rogu Afrike i učešće u 'svetom ratu'.

"Mladima se obećava posao i novac. Misle da ako se priključe ovim grupama, da će im biti bolje, i da mogu pomoći svojim porodicama", kaže Salma Himid iz organizacije za borbu za ljudska prava Haki Afrika u tanzanijskoj Mombasi. Ona takođe u priključivanju mladih terorističkim organizacijama vidi prije ekonomske nego ideološke ili religiozne razloge.

Sada je neophodno, kaže Salma Himid koja se godinama bavi temom pokreti mladih i islamizam, da se 'pronađu putevi za napredak mladih u Africi' kako bi se spriječilo da ekstremisti dobijaju podmladak. "Ne padajte u zamku ovih obmanjivača naroda. To je pogrešan put!"

Kadija Havaja Gambo se takođe u osnovi slaže sa rezultatima UN-ove studije ali siromaštvo vidi samo kao jedan aspekat kompleksnog problema. "Postoje ljudi koji su u Boko Haramu samo zato što dobijaju novac. Ali, postoje i oni koji vjeruju da se tako dopadaju Alahu. Mi bismo morali da se suočimo s tim ljudima." Ovo je, kaže, veoma osjetljiva tema, tako da se mora pažljivo odnositi prema njoj.