Što treba znati o slučaju Assange?
24. februar 2020
Čime je to Assange razljutio SAD?
2010. Wikileaks je objavio oko pola milijuna tajnih dokumenata koji između ostalog svjedoče o ratnim zločinima američkih vojnika u Iraku i Afganistanu. Javna percepcija ovih ratova je ovim objavljivanjima potpuno promijenjena. Sljedeći udarac na vjerodostojnost američke vanjske politike uslijedio je godinu dana kasnije kada je Wiikileaks objavio preko 250.000 strogo povjerljivih poruka američke diplomacije koji su bacili ne baš pozitivno svjetlo na rad američkih diplomata.Zbog toga je nekoliko vodećih američkih političara Juliana Assangea okarakteriziralo kao "high-tech terorista" kojeg treba goniti svim sredstvima.
Sadašnji ministar vanjskih poslova Mike Pompeo je 2017., tada još kao šef CIA-e, Wikileaks nazvao "nedržavnom neprijateljskom tajnom službom". Još 2010. Assange je optužen od strane jednog porotničkog suda koji je zasjedao u tajnosti. Tek od 2019. su točke optužnice poznate javnosti. Kritičari ove optužnice doživljavaju kao težak napad na slobodu tiska.
Što se konkretno predbacuje Assangeu?
Još u travnju/aprilu 2019. američko Ministarstvo pravosuđa je 48-godišnjem Australcu samo predbacivalo kazneno djelo pomaganja pri hakiranju vladinih računala. Za to kazneno djelo je predviđena kazna od pet godina zatvora. Američko pravosuđe bi bilo prisiljeno ostati pri ovoj optužnici s obzirom na to da zakon o ekstradiciji dozvoljava kasnije suđenje samo na temelju optužnice zbog koje je i nastupila ekstradicija. S obzirom na to da se odgovornima u Washingtonu pet godina zatvora činilo premalo, lista optužbi je u svibnju/maju 2019. proširena na 18 točaka, između ostalog i zbog kršenja zakona o špijunaži iz 1917. Sada Assangeu prijeti 175 godina zatvora.
Julian Assange prema optužnici nije samo pasivno primao informacije svog izvora Chelseae Manning nego ju je aktivno poticao i prisiljavao na isporučivanje uvijek novih dokumenata. No prema izjavama bivšeg pravnika New York Timesa, Jamesa C. Goodalea, ovakva praksa je sastavni dio istraživačkog novinarstva. Prema njegovom mišljenju američka vlada ovom optužbom vrši ogroman pritisak na istraživačke novinare.
Manning već gotovo godinu dana sjedi u pritvoru čime ju se želi prisiliti na davanje iskaza protiv Assangea. No ona to odbija usprkos dnevnoj novčanoj kazni od 1.000 dolara.
Kakvi su trenutni zatvorski uvjeti za Assangea?
Assange od prisilnog prekida svog azila u veleposlanstvu Ekvadora u Londonu sjedi u zatvoru Belmarsh gdje vladaju visoke sigurnosne mjere. Do nedavno je Assange boravio u izolacijskom traktu. Prema mišljenju specijalnog izvjestitelja Ujedinjenih naroda za mučenje, Nilsa Melzera, Assange pokazuje jasne simptome psihičkog mučenja između ostalog i zbog višegodišnjeg boravka u skučenom prostoru veleposlanstva Ekvadora. Prije nekoliko dana preko 200 liječnika je u stručnom časopisu Lancet apeliralo zbog lošeg zdravstvenog stanja Assangea. Ako Assange u zatvoru umre, onda će to biti posljedica mučenja, stoji u otvorenom pismu. U međuvremenu se Assangeovo zdravstveno stanje popravilo.
Ima li Assange pristup odvjetnicima?
Assange bi trebao biti izručen SAD-u ali nema pristup svojim američkim odvjetnicima. I njegova britanska odvjetnica se žali da joj se ne daje dovoljno vremena kako bi se sa svojim klijentom pripremila za slučaj. Assange nema pristup računalu, jedini kontakt s vanjskim svijetom ide preko pošte. Donedavno, prema izjavama Nilsa Melzera, Assange u svojoj ćeliji nije smio držati ni sudske spise. Prema Melzeru to znači da se Assangeu uskraćuje temeljno pravo da se brani sam.
Tijekom svog boravka u veleposlanstvu Ekvadora Assange je bio danonoćno pod prismotrom. Snimali su se i zaštićeni razgovori s odvjetnicima a privatna tvrtka koja je vršila promatranje je ove podatke vjerojatno ustupila Amerikancima čime svaka šansa za pravedno suđenje pada u vodu.
Zašto je Assange sedam godina tražio azil u veleposlanstvu Ekvadora?
Prvenstveni razlog za boravak u diplomatskom predstavništvu je bilo izbjegavanje ekstradicije SAD-u. Formalno je Assange izbjegavao izručenje Švedskoj gdje je trebao biti ispitan zbog optužbi za seksualnu prinudu. Do ispitivanja je došlo tek šest godina kasnije, u studenom/novembru 2016. Prema mišljenju specijalnog izaslanika UN-a Melzera ovdje se radi o svjesnom otezanju procesa s isključivim ciljem da se našteti Assangeovom ugledu i kako bi ga se i dalje držalo u azilu u veleposlanstvu.
Što se dogodilo s optužbama o silovanju u Švedskoj?
Činjenica je da u izjavama dvije žene, na kojima je švedsko pravosuđe izgradilo optužnicu, nikada nisu govorile o silovanju. One su se u kolovozu/avgustu 2010. obratile švedskoj policiji jer su htjele Assangea prisiliti na AIDS test.
Državno odvjetništvo je zaključilo kako izjave dviju žena nisu dovoljne za podizanje optužnice zbog kaznenog djela. Jedna druga državna odvjetnica je preuzela slučaj i pokrenula europski postupak izručenja ali u svrhu davanja izjave. Slučaj je u potpunosti obustavljen u studenom/novembru 2019. zbog pomanjkanja dokaza.
Što očekuje Assangea u slučaju izručenja SAD-u?
Jedan porotnički sud u saveznoj državi Virginiji. Prema američkim zakonima članovi porote moraju odgovarati strukturi stanovništva u okolici. Sud u gradiću Alexandria se nalazi u blizini Washingtona i važnih institucija poput Pentagona, sjedišta CIA-e. U poroti će se tako neminovno naći i djelatnici ovih službi a shodno tomu će biti i njihov stav tijekom suđenja i prilikom donošenja presude u kojoj će se raditi i o nacionalnoj sigurnosti.
Slučaj se nalazi u rukama sutkinje Leonie Brinkema koja je poznata po svojoj strogoći. Tko se ovdje nađe na optuženičkoj klupi ima male šanse za oslobađajućom presudom. Većina optuženih stoga pribjegava manjem zlu: dogovoru s tužiteljstvom. U zamjenu za djelomično priznanje blaža kazna. Julian Assange se u svakom slučaju ne može nadati poštenom procesu a ne očekuje ga ni milost.