“Švajcarac” prijetnja hiljadama porodica u BiH

Nedavno je banjalučki Okružni sud donio presudu u predmetu „Švajcarski franak“, nakon čega se oglasila i uprava Hypo Alpe Adria banke čiji je najveći broj plasiranih kredita na tržište BiH vezanih za franak. Banka je pozdravila prvu pravosnažnu presudu suda po tužbi protiv ove banke za ugovaranje kredita u francima, kojoj je potvrđena legalnost valutne klauzule i očekuje da to postane dio sudske prakse.

„Nakon pravosnažnih presuda koje su donesene u Zagrebu, Mostaru, a sada i u Banjaluci, koje potvrđuju zakonitost ugovaranja kredita sa valutnom klauzulom u švajcarskim francima, bespredmetno je više dovoditi u pitanje legalnost ovih kredita. Istovremeno, ove pravosnažne presude u BiH i u zemljama okruženja obavezuju javnost, prije svega stručnu i medije, da u budućim raspravama na ovu temu uvažavaju pomenute pravosnažne sudske presude“, stav je Uprave banke.

Nevjerovatne brojke

Međutim, korisnici kredita su se odlučili na mirne proteste u Banjaluci ispred sjedišta Hypo Alpe Adria Banke kako bi svi čuli njihove zahtjeve. Smatraju da je nelegalno da većina korisnika kredita nakon gotovo 10 godina plaćanja ima veći dug prema banci od podignutog kredita. To pokazuje i primjer Bojana Raševića sa Pala koji je 2007. godine podigao kredit u visini 450 hiljada maraka.

“Nakon osam godina redovnog vraćanja, a do sada sam vratio 400 hiljada maraka, u ovom momentu sam banci dužan 600 hiljada plus kamate. A sve je pod hipotekom. Ja sam htio da pređem na kurs koji banka sada nudi i da napravimo aneks ugovora. Ali, oni meni kao uslov traže da potpišem ugovor u kojem se odričem tužbe prema banci, a u prostepenom postupku sam dobio banku”, kaže Rašević.

Hypo Alpe Adria-Bank a.d. Banjaluka saopštila je odmah nakon protesta da je okupljanje Udruženja korisnika kredita s valutnom klauzulom u švajcarskim francima nastavak ignorisanja pravosnažne presude Okružnog suda Banjaluka.

U obrazloženju spomenute presude suda u Banjaluci navodi se da je “dozvoljeno ugovarati novčane obaveze koje glase u stranoj valuti zbog čega je i ugovaranje u konkretnom slučaju bilo uz valutnu klauzulu u švajcarskim francima bilo dozvoljeno” te da “nema mjesta zaključku da je lice koje je tužilo banku izvršenim uplatama rata kredita pretrpilo štetu”.

Na desetine hiljada ljudi ne vidi izlaz

Prema podacima udruženja koja okupljaju građane koji su uzimali kredite vezane uz franak, procjenjuje se da u BiH ima oko 10 hiljada korisnika ovih kredita. Da se zaključiti da je direktno ugroženo deset hiljada porodica. No, bez obzira što je sud presudio u korist banke, korisnici kredita se ne slažu s odlukom suda i zbog toga su i ove subote (28.2.) odlučili da protestuju.

“Pravosnažno je presuđeno da je banka, da se tako izrazim, krala korisnika kredita na kamati, da je uzimala na LIBOR-u (Londonska međubankarska stopa predstavlja dnevnu referentnu kamatnu stopu op.a), te da je banka dužna da isplati korisniku kredita oko sedam hiljada maraka. Osim toga dosuđeno je da je Hypo banka dužna platiti sudsko vještačenje kao i sve sudske troškove. Ako je ovo uspjeh za Hypo banku ne znam kako ona vodi propagandni rat”, kaže Kemal Duraković predsjednik Udruženja “Švicarac” ističući ipak kako nije zadovoljan dijelom presude u kojoj se govori o valutnoj klauzuli: “Što se toga tiče idemo pred Vrhovni sud RS-a, gdje uopšte ne sumnjamo, gledajući druge zakone o obligacionim odnosima, da ćemo pravno i taj segment dokazati da li na Vrhovnom sudu RS-a ili Ustavnom sudu BiH, ili u Strazburu, svejedno je.”

U susjednoj Hrvatskoj se država uključila na taj način što je fiksirala kurs franka na godinu dana, na teret finansijskih institucija, iako i ekonomisti ne mogu da prognoziraju kakve će to efekte imati i po bankarski sistem ali i odnos banaka prema državi.

Institucije BiH nemoćne

Što se tiče BiH jedina institucija koja je pokazala interes za ovaj problem je Centralna banka BiH. Ipak ingerencije koje ima u ovom slučaju su gotovo nikakve s obzirom da se radi o ugovornom odnosu između dvije strane, u ovom slučaju između korisnika kredita i Hypo banke. Centralna banka pomoći će u posredovanju ali konkretno rješenje, navode, može biti postignuto samo između banaka i njihovih klijenata.

Iz Hypo banke saopštavaju da je ona na raspolaganju svojim klijentima koji žele da riješe problem i poteškoće u otplati ovih kredita: “Klijenti mogu podnijeti zahtjev za realizaciju olakšica u otplati, a nadležno tijelo banke će za svaki pojedinačni predmet izvršiti analizu i dati prijedlog olakšica koje podrazumijevaju: smanjenje kamatne stope, konverziju u kredit sa valutnom klauzulom u evru, otpis jedne ili više rata odmah ili po otplati kredita, prolongiranje roka otplate i reprogram kredita”, saopšteno je iz banke.

Dušan Babić pokušao je sve opcije ali svaka je za njega bila gora od ove u kojoj se trenutno nalazi: “Kredit od 40 hiljada maraka za završetak izgradnje kuće podigao sam prije osam godina. Tada sam imao ratu kredita 350 maraka. Danas imam ratu 530 maraka i isti iznos novca dužan banci. Da li je to normalno?”, pita se ogorčeni Babić.

Korisnici kredita zbog ovakvog stanja traže hitnu reakciju Vlade RS i ostalih institucija, a ukoliko ona izostane pozvaće građane na masovne proteste. “Naš osnovni zahtjev je da se kurs franka svede na dan potpisa ugovora. Dogovor nije postignut jer banka ne želi da se odrekne ekstra profita a ugroženo je oko 50 hiljada građana ovim kreditima. Mi smo u najgorem slučaju ponudili da trećina svih tih povećanja pređe na nas. Ali, ne možemo mi sve. Neka uzme i banka trećinu i vlast trećinu. Ovaj protest oko dvjestotinjak ljudi je upozorenje a ukoliko niko ne reaguje, pozvaćemo veći broj građana“, kaže Brane Milošević, prvi čovjek Udruženja “Švajcarski franak”.

Oporezovati banke na ekstra profit?

Problem je evidentan, slažu se ekonomisti poredeći slučaj u smislu ozbiljnosti sa prošlogodišnjim poplavama. Zoran Pavlović smatra da je jedino rješenje da banke vrate kredite na početne pozicije, obračunaju dosada uplaćen iznos i vežu ga za evro: “I da korinsiku obračunaju da je dužan kao da je od početka uzeo kredit u evrima a ne u francima. Banke to ne žele jer one nisu uzele franke i nisu dužne franke a naplaćuju uredno od građana tu cijenu koju sada ima franak. Najefikasnije bi bilo oporezovati banke kroz poseban zakon kroz koji bi se definisala ova oblast. Ugovori jesu nedodirljivi ali bi država mogla da oporezuje sa ekstra porezom sve ono što banke zarade ekstra u odnosu na taj isti kredit dat istog dana sa klauzulom datom u evrima. Banke u tom slučaju ne bi imale motiva da ostanu pri toj matematici a novac bi praktično bio vraćen korisnicima kao obeštećenje”, zaključuje Pavlović.