Čega se najviše boje Nijemci?

„Velika većina ispitanih - 66 posto - strahuje da će se podjele u društvu povećati i da će to dovesti do sukoba“, kaže voditelj studije koju je provelo osiguravajuće društvo R+V Grischa Brower-Rabinowitsch. To predstavlja značajan porast od 16 posto u odnosu na ispitivanje provedeno u ljeto 2023., a i tada je s 50 posto ta bojazan bila već vrlo izražena – pogotovo kada se ima na umu da je njemačko društvo izrazito konsenzualno, zazire se od većih sukoba i žestokih društvenih rasprava, te prevladava općenita sklonost dogovoru i društvenoj harmoniji.

Drugi strah je još jasnije prisutan: 59 posto Nijemaca boji se političkog ekstremizma, povećanje od čak 21. posto u usporedbi s ispitivanjem prošlog ljeta. 72 posto ispitanih je izjavilo da se najviše boji desnog ekstremizma, 61 posto islamističkog, a 29 posto lijevog (u anketi je bilo moguće zaokružiti više odgovora).

„German Angst"

Na engleskom govornom području je sintagma „German Angst“ uobičajena kada se govori o Nijemcima. Njome se označava kolektivna nesigurnost cijele nacije, raširena bojazan od mnogo čega što bi život mogao donijeti. Nekad je to strah od rizika nuklearne energije, nekad od pandemije, ekonomske krize, klimatskih promjena ili rata. Za psihologe to nije veliko iznenađenje: tko mnogo ima – mir, blagostanje, uređenu državu - boji se da bi to mogao izgubiti. Za Njemačku je, međutim, tipična stalno prisutna bojazan od „worst casea“, pa su građani u toj zemlji više nego drugdje spremni osiguravati se od svih eventualnosti.

Otuda nije neobično da baš osiguravajuće društvo R+V već više od 30 godina provodi vrlo cijenjene ankete na reprezentativnim uzorcima stanovništva koje se općenito smatraju važnim indikatorom raspoloženja građana. Ova posljednja je provedena tijekom veljače na 1.000 ispitanika i provedena je online.

Strah od desnog ekstremizma

U pravilu se studije R+V provode tijekom ljeta. Ali otkako je u siječnju istraživački medij Correctiv izvijestio o sastanku desničarskih ekstremista u Potsdamu, na kojem su bili i neki visokopozicionirani političari desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD), gdje se pod eufemističkim terminom „remigracije“ raspravljalo o potrebi i mogućnosti iseljavanja građana stranog podrijetla iz Njemačke, uključujući i one koji imaju njemačko državljanstvo, širom Njemačke se održavaju mirne demonstracije protiv desnih ekstremista na kojima se okupljaju stotine tisuće dosada često „uspavanih“ građana. U tom kontekstu, studija „Strahovi Nijemaca" je provela izvanrednu anketu tijekom veljače.

„Već duže vrijeme u Njemačkoj promatramo određeno razdvajanje u različite društvene tabore, na primjer po načelu lijevo-desno, siromašno-bogato ili urbano-ruralno, a sada desničarski ekstremisti raspiruju strah od još dubljih rascjepa svojim napadima na demokraciju", objašnjava Isabelle Borucki, politologinja na Sveučilištu Philipps u Marburgu i savjetnica R+V studije.

„Istraživanje Correctiva i izvještavanje medija o skupu u Potsdamu pokazuju da postoje evidentni napori da se uništi država, demokracija i društvo u njihovom sadašnjem obliku", objašnjava Borucki i dodaje: „Civilno društvo desničarski ekstremizam vidi kao konkretnu prijetnju."

Razlike između istoka i zapada

Pogled na dugoročnu usporedbu pokazuje da je strah od političkog ekstremizma od 1996. samo dva puta bio veći nego sada: 2016. (68 posto) i 2017. (62 posto). U oba slučaja su dominantne političke teme bili napadi terorističke milicije IS-a i val izbjeglica u Europi. U proteklih sedam godina ova je tema imala manju ulogu u R+V studiji.

Kada se pogleda regionalna raspodjela rezultata vide se neke sličnosti, ali i neke razlike. „I na istoku i na zapadu se velika većina ljudi jako boji podjela u društvu i političkog ekstremizma", kaže voditelj studije Brower-Rabinowitsch. U istočnoj Njemačkoj je strah od raskola u društvu nešto izraženiji nego u zapadnoj (istok: 69 posto; zapad 65 posto). A na Zapadu je pak strah od političkog ekstremizma veći nego na istoku (Zapad: 60 posto; Istok: 57 posto).

No vidljivije su razlike u vrsti ekstremizma: na istoku se ljudi najviše boje islamističkog ekstremizma (70 posto), a zatim desnog ekstremizma (61 posto). Na zapadu je obratno: desničarski ekstremizam (74 posto) zabrinjava ljude značajno više nego islamistički terorizam (59 posto).

Sličnost postoji opet kada je riječ o opasnosti od lijevog ekstremizma: i na istoku i na zapadu Njemačke građani ju ocjenjuju kao relativno nisku - istok: 27 posto, zapad 29 posto.

Vladajuće stranke stagniraju

Ova povećana bojazan od rascjepa društva i desnog ekstremizma odražava se i u najnovijim anketama o popularnosti njemačkih stranaka. Dok je AfD početkom siječnja u anketama bio na 19,5 posto, trenutnu je na 18 posto, pokazuje istraživanje Allensbach instituta za demoskopiju (IfD). Međutim, desničarski populisti ostaju druga najjača politička snaga iza Kršćansko-demokratske unije (CDU/CSU) koja ima 32 posto.

Sve tri vladajuće stranke su iza AfD-a: socijaldemokrati 15 posto, Zeleni 14 posto, liberali 6 posto, pri čemu su se samo Zeleni malo popravili u odnosu na prethodni mjesec – za pola posto.

Značajan uspjeh u toj anketi zabilježila je nova stranka Savez Sarah Wagenknecht (BSW) – ova stranka, koju je tek nedavno osnovala bivša političarka iz Ljevice, i koja za sebe tvrdi da nije niti lijeva niti desna, kada bi sljedeće nedjelje bili izbori ušla bi u savezni parlament Bundestag sa sedam posto glasova birača.