Što EU namjerava sa zapadnim Balkanom?
11. srpnja 2017Četvrti samit u okviru Berlinskog procesa započetog 2014. godine bit će prilika da premijeri i ministri vanjskih poslova, privrede i transporta zemalja zapadnog Balkana nastave razgovore o jačanju suradnje, razvoju regije i napretku na putu integracija zapadnobalkanske šestorke u EU. U cilju podrške vezama unutar samog zapadnog Balkana, ali i regije s EU, na samitu u Trstu sudjelovanje su najavili i visoka predstavnica Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini, povjerenika pregovore o proširenju Johannes Hahn i povjerenica zadužena za transport Violeta Bulc.
„Naša strategija je pristupni proces s konačnim ciljem da svih šest zemalja postanu članice Europske unije", poručio je povjerenik Johannes Hahn tijekom priprema za europski nastup na samitu u Trstu.
U Bruxellesu kažu da se do posljednjeg trenutka vrše pripreme agende koja će se 12. srpnja naći pred čelnicima zapadnog Balkana, ali i njihovim partnerima iz Austrije, Hrvatske, Francuske, Njemačke, Slovenije i Italije. Europska unija fokus stavlja na tri teme: nastavak povezivanja na području transportne i energetske infrastrukture, razvoj Regionalne gospodarske oblasti i kontakti – na prvom mjestu među mladima i civilnim društvom. Na samitu bi se tako trebala razmotriti primjena Plana povezivanja koji je pokrenut u okviru Berlinskog procesa kako bi se stvorili bolji uvjeti za privredni rast i međususjedsku suradnju u regiji kroz pripremu i financiranje konkretnih regionalnih infrastrukturnih projekata na području transporta i energetike.
Izvori iz Europske komisije najavljuju da će na samit u Trstu Komisija doći s novom financijskom podrškom za infrastrukturne projekte u regiji. Očekuje se i potpisivanje Ugovora o transportnoj zajednici na osnovu kojeg bi se radilo na daljem integriranju transportnih mreža u regiji, ali i povezivanju odgovarajuće infrastrukture regije s transportnim mrežama Europske unije.
Zajedničko tržište?
Pored infrastrukturnih projekata, ekonomsko povezivanje zemalja zapadnog Balkana tema je o kojoj se u Bruxellesu možda i najviše pričalo u pripremnom procesu za samit u Trstu. Povjerenik za pregovore o proširenju Johannes Hahn u više navrata je najavljivao da bi na samitu u Trstu trebalo doći do usuglašavanja „akcijskog plana" za razvoj zajedničkog regionalnog ekonomskog tržišta. Ideja o Zajedničkom tržištu predstavljena je na sastanku zapadnobalknskih čelnika u Sarajevu u ožujku, ima podršku EU i dijela regije.
I dok Hahn poručuje kako bi „glavni cilj Trsta trebao biti slobodan protok robe, usluga i međusobno priznavanje certifikata" među zemalja regije, protiv „jedinstvenog tržišta" već su se izjasnili Kosovo i Crna Gora. Kosovo je svoj stav obrazložilo činjenicom da je kao državu nisu priznale ni Srbija ni BiH s kojima bi navodno trebalo biti u „zajedničkom tržištu". Priština je dodatno izrazila i rezerve zbog gospodarske suradnje Srbije i Ruske federacije koja bi mogla imati utjecaj na novouspostavljeno regionalno tržište na zapadnom Balkanu. S druge strane, Crna Gora smatra da bi takvo regionalno ujedinjavanje moglo stvoriti alternativu za eurointegracijski proces zapadnog Balkana.
„Stvari su upravo suprotne", objašnjava povjerenik Hahn. „Radi se o pripremi regije za budući ulazak i integraciju u već postojeće zajedničko europsko tržište."
I dok u Bruxellesu navode da bi buduće zajedničko regionalno tržište moglo da obuhvati 20 miliona građana, otvori 10.000 novih radnih mjesta i pojača političku i ekonomsku situaciju u regiji, do posljednjeg trenutka se očekuje da se vidi da li će ti europski argumenti biti dovoljno uvjerljivi za sve na zapadnom Balkanu.
Ono što se sa sigurnošću očekuje na samitu u Trstu je otvaranje ureda Investicijskog foruma privrednih komora zemalja zapadnobalkanske šestorke, Hrvatske i Slovenije. Očekuje se da Europska komisija na samitu u Trstu pruži i dodatni financijski poticaj malim i srednjim poduzećima, kao i privatnom sektoru u regiji. Na marginama samita u Trstu održat će se i Forum mladih EU-a i zapadnog Balkana, kao i promocija Erasmus-programa za razmjenu studenata koji je već uspješno zaživio u regiji.
Most između zapadnog Balkana i EU
Pored najava o „planu i programu" koje stižu iz Bruxellesa, uoči početka ovogodišnjeg samita, jasno je i da domaćin Italija puno pozornosti pridaje ovom skupu. Talijani ukazuju na svoje snažne veze s Balkanom i već sada dovode u vezu Rimsku deklaraciju „o budućnosti EU" usvojenu krajem ožujka u Rimu, s deklaracijom koja bi trebala biti usvojena na samitu u Trstu. Službeni Rim poručuje da se EU kroz svoje reforme i razvoj priprema za „bolju dobrodošlicu zapadnom Balkanu u budućnosti".
„Samitom u Trstu želimo izgraditi most sa zapadnim Balkanom, pojačati njihovu namjeru da se ujedine s ostatkom Europe i stvorimo uvjete u kojima Europska perspektiva ne bi trebalo biti apstraktan i teško dostižan koncept. Mi moramo raditi kako bi postigli definitivan mir i trajnu mirnu luku za zapadni Balkan unutar EU-a i u okvirima njenih vrijednosti", poručuje Angelino Alfano, talijanski ministar vanjskih poslova.
I dok iz Bruxellesa ponavljaju svoju želju, ali i stratešku potrebu za postizanjem trajne stabilnosti i konačnim ujedinjenjem cijelog europskog kontinenta, iz Rima dodaju da bi upravo samit zapadnog Balkana i Europske unije u Trstu trebao predstaviti Europu kao ponovo uzdignutog čuvara stabilnosti i prosperiteta, sada i uz konkretan doprinos zapadnog Balkana.