Što je tajna švedskog uspjeha?

U doba kada se mnoge zemlje tek počinju oporavljati od krize, gospodarski pokazatelji Švedske izgledaju kao sa neke druge planete: stopa gospodarskog rasta od preko 4%, državni dug od jedva 40% BDP-a gdje mnoge druge države u Europi moraju priznati i dvostruko gori rezultat. Ne samo to: u upravo objavljenom popisu konkurentnosti zemalja svijeta, Švedska zauzima zavidno, drugo mjesto, odmah iza Švicarske. Njemačka, pa i Sjedinjene Američke Države se u tom ispitivanju smatraju mnogo nepovoljnijim mjestima gdje se može sklopiti dobar posao.

Ubire tuđe vrhnje

Zapravo se mora priznati da sadašnji konzervativni premijer Reinfeldt i njegova koalicija sa liberalnim narodnjacima, strankom centra i kršćanskim demokratima, u ovoj krizi ubire vrhnje politike koju su vodili socijaldemokrati koji su decenijama bili na kormilu Švedske. Jer i ta je zemlja bila tipična industrijska nacija - poput Njemačke, ali je skandinavska kraljevina već odavno počela sa rigoroznom štednjom uz poreze i namete koji su među najvišima na svijetu.

Utoliko ne čudi da je i ovu kušnju svjetske gospodarske krize Švedska prošla mnogo lakše nego druge zemlje i trenutno je jedna od rijetkih zemalja Europe koja ispunjava uvjete o stabilnosti iz Maastrichta - iako ona nema euro i još nije izvjesno, da li će prihvatiti zajedničku valutu.

Opasnost s desne strane

Nad ovim sjajnim gospodarskim podacima postoji samo jedna sjenka - stopa nezaposlenosti, osobito među mladima. U Švedskoj gotovo 25% mladih ne može naći primjeren posao, a po načelu "tko zadnji dolazi, prvi ide", za vrijeme krize su se prvo otpuštali mladi suradnici. Zato se i jest socijaldemokratska kandidatkinja Mona Sahlin u tjednu uoči izbora ponovo izjasnila za koaliciju sa strankom zelenih, ali kako govore ispitivanja, to neće biti dovoljno za povratak vlasti socijaldemokratima.

Nezadovoljstvo među mladima koriste i ekstremno desna stranka "Švedski demokrati" koji bi na ovim izborima mogli osvojiti čak 7,5% glasova. To bi koaliciju desnog centra moglo koštati većine u Reichstagu, ali je premijer Reinfeldt najavio kako će radije voditi manjinsku vladu nego stupiti u koaliciju s ekstremistima.

Autor: A. Šubić (AFP, dpa)

Odg. ur.: Z. Arbutina