Što trebate znati o ratu u Jemenu?

Tko se bori protiv koga?

Uobičajeni verzija glasi: Saudijska Arabija i druge zemlje u borbi protiv Huti milicije zračnim napadima podržavaju međunarodno priznatog predsjednika Abd-Rabbu Mansur Hadia. Međutim, rat obilježava nekoliko unakrsnih konfliktnih linija. Vojska i uprava središnje vlade su podijeljeni: veliki dio ne podržava Hadia koji je pobjegao u Saudijsku Arabiju, nego je i dalje lojalno 2012. godine svrgnutom dugogodišnjem diktatoru Ali Abdullah Salehu koji je prešao na stranu Huta.

U Jemenu čiji su se sjever (bivša država Sjeverni Jemen) i jug (Narodna Demokratska Republika Jemen) ponovo ujedinili 1990. godine je podijeljeno i društvo. Nekada socijalistički jug se u odnosu na stanovnike na sjeveru zemlje osjećao zakinutim i podržavao je pokret koji se zalagao za secesiju. Al-Kaida na arapskom poluotoku (AQAP) ovdje ima jaku bazu. Dugogodišnji rat koji je SAD vodio pomoću bespilotnih letjelica dao je malo rezultata. Na sjeveru zemlje žive šijiti, kojima pripadaju i Huti, dok na jugu žive suniti, što je dovelo i do konflikta na vjerskoj razini. Različita plemena iz sasvim različitih motiva podržavaju jednu ili drugu stranu. Najkasnije intervencijom arapskih država se konflikt u Jemenu pretvorio i regionalno-politički: Jemen, tradicionalno „stražnje dvorište“ Saudijske Arabije, napretkom Huta bi mogao potpasti pod utjecaj Irana.

U trenutnim borbama na jednoj strani je pokret Huti te veliki dio sigurnosnih organa, dok se na drugoj strani bore, prije svih, narodni odbori, plemena i Al-Kaida, koje se podržava zračnim napadima.“Narodni odbori su dosta rascjepkani: jedni podržavaju Hadija, a drugi se bore za neovisnost juga“, kaže Mareike Transfeld iz Zaklade za znanost i politiku iz Berlina.

Tko su Huti?

Huti, koji sebe nazivaju „Ansar Allah“, su militantna grupa šijitske sekte zejdita i potječu ii planinskih predjela u pograničnom području sa Saudijskom Arabijom. U planinama bivšeg Sjevernog Jemena s vremenom se oformio jedan oblik teokratske vlasti gdje su na čelu bili lokalni imami, najčešće iz muslimanske sekte zejdita. Taj oblik vladavine zadržao se do 20. stoljeća, točnije do revolucije 1962. godine. Nakon toga su se Huti počeli osjećati marginaliziranima. Nakon što je središnja vlada pokušala a zejditsku vjersku praksu prilagoditi sunitskoj, formirao se otpor koji se 2004. godine razvio u oružani sukob. U tom konfliktu je do 2010. godine poginulo više tisuća ljudi. Huti su u 2011. godine u znatnoj mjeri sudjelovali u prosvjedima koji su doveli do svrgavanja s vlasti predsjednika Saleha. Međutim, bez pokreta Huti je formirana vlada nacionalnog jedinstva. Hute je očito podržavao Iran. „Pomoć je dolazila pomorskim i zračnim putem“, kaže jemenski politolog Walid al-Sagaf sa Sveučilišta u Stockholmu.

Što žele Huti?

"Bog je veliki, smrt Americi, smrt Izraelu, prokletstvo židovima, pobjeda islama“, to stoji u logotipu Huta okupljenih oko njihovog vođe Abdulmalika al-Hutija. Huti ističu da su protiv korumpirane elite i „sunitskog ekstremizma“. Nakon što su Huti u rujnu zauzeli glavni grad, prisilili su predsjednika Hadija i njegovu vladu da početkom godine podnesu ostavku nakon čega su formirali prijelaznu vladu. Uzrok je bio prijedlog ustava kojim se predviđa podjela zemlje na šest federalnih regija pri čemu bi Huti živjeli u izoliranom području bez izlaza na more. Cilj pokreta je očito bio da zauzme cijeli Jemen. Mareika Transfeld smatra da su vođe Huta, nakon zauzimanja glavnog grada Sane, sebe precijenili. „Napadima Huta na jug je konflikt dobio novu dimenziju“, kaže Transfeld i dodaje: „Huti vjeruju da mogu kontrolirati cijeli Jemen. Ali, u međuvremenu su primijetili da im na jugu neće biti lako i da nailaze na otpor Al-Kaide, narodnih odbora i različitih plemena“. Pri tome je Jemen, čija polovica stanovništva živi ispod granice siromaštva, toliko ovisan od pomoći iz inozemstva da svakoj vlada treba međunarodno priznanje.

Koju ulogu ima Al-Kaida?

AQAP se smatra najopasnijim krilom terorističke organizacije Al-Kaida. Teroristička grupa, koja kontrolira dio juga, predsjednika Hadija zbog njegove podrške američkim napadima bespilotnim letjelicama, Saudijsku Arabiju i Hute smatraju neprijateljima. „Zbog rascjepkanosti grupa na jugu je Al-Kaidi pošlo za rukom da u borbi protiv napretka Huta na jugu Jemena igra važnu ulogu“, kaže Mareike Transfeld i dodaje: „Teško je povući liniju razdvajanja između Al-Kaide, narodnih odbora i drugih milicija“. Prema navodima medija je AQAP-u pošlo za rukom da se profilira kao učinkovita snaga protiv Huta na temelju čega je unovačila veliki broj novih ratnika. U borbama je iz zatvora u Adenu oslobođeno više stotina Al-Kaidinih boraca. Odgovornost za samoubilački napad na šijitsku džamiju u Sani, 20. ožujka, u kojem je poginulo više od 140 osoba, preuzela je teroristička organizacija „Islamska država“.

Što su ciljevi intervencije?

Saudijska Arabija je pružila veliku financijsku pomoć prijelaznoj vladi predsjednika Hadija. Nakon što što Huti pokrenuli ofenzivu na grad Aden Saudijska Arabija je odlučila da uz pomoć nekoliko arapskih zemalja 26. ožujka započne intervenciju. „Operaciju ćemo izvoditi sve dok u Jemenu ponovo ne zavladaju sigurnost i stabilnost“, rekao je saudijski kralj Salman. Prema diplomatskim izvorima intervencijske sile računaju na višemjesečnu akciju. Kopnenu ofenzivu, koju je zatražila svrgnuta jemenska vlada, službeni Rijad ne isključuje. Promatrači u ovim operacijama vide zapravo borbu za dominaciju između sunitske Saudijske Arabije i šijitskog Irana. Jemen se na taj način pridružuje drugim državama preko kojih se vodi borbama za premoć u regiji: u Libanonu Rijad podržava sunitsku središnju vladu, a Teheran šijitsku miliciju Hezbolah. U Siriji Assadov režim ima iransku podršku, dok sunitski pobunjenici imaju podršku Saudijske Arabije.

Postoje li šanse za rješavanjem konflikta?

Obje strane su do sada pokazale malo interesa za mirnim rješavanjem konflikta. Sporno je da li će sukob biti riješen sa ili bez sudjelovanja kopnenih trupa. „Bilo bi pogrešno nadati se da će do stabilizacije Jemena doći vojnom intervencijom“, kaže Mareike Transfeld. Ona pored ostalog upozorava na to da se operacije, koje su usmjerene protiv Huti pobunjenika, kojima je trenutno cilj vojne ustanove, ruši i sigurnosni aparat zemlje, koji je angažiran u borbi protiv Al-Kaide. „Nakon intervencije se uz saudijsku pomoć mora izgraditi potpuno novi sigurnosni aparat“, kaže Transfeld. Afganistan je najbolji primjer koliko je teško izgraditi jednu potpuno propalu zemlju bez vojske i državnih struktura, dodaje ona.