Što znanost savjetuje u borbi protiv koronavirusa?

Zbog velikog broja novih infekcija neke njemačke savezne pokrajine su ovih dana ponovo uvele strože mjere ograničenja. Ponovo se mora raspravljati o mjerama „za koje smo mislili da su iza nas“, kaže Christian Drosten, virolog u berlinskoj bolnici Charité, koji je zbog svoje uloge znanstvenika vladinog povjerenja postao jednima junak, drugima omražena osoba.

Na temelju dogovora savezne i pokrajinskih vlada Uredbom od 25. 11. 2020. uvedena je načelna obveza nošenja maske na radnom mjestu, osobito kod ljudi koji imaju kontakt sa strankama. Ali, bilo je iznimaka: kod osoba koje su same u uredu ili ako se može održavati dovoljan razmak.

Epidemiolog Hajo Zeeb s Leibnizovog instituta za preventivna istraživanja i epidemiologiju iz Bremena smatra da bi nošenje maski u zatvorenim prostorima trebalo zadržati, odnosno ponovo uvesti.

U školama, gdje je nakon jesenskih ferija ukinuta obveza nošenja maski, nazire se da bi ona ponovo mogla biti uvedena, barem u nekim pokrajinama. Ali, učenici će nastaviti pohađati nastavu u školi.

Pravilo za budućnost: 2G+, dakle cijepljeni, izliječeni plus test

Brojni znanstvenici smatraju da pravilo 3G nije dovoljno. Cijepljeni, izliječeni i negativno testirani još imaju pristup bolnicama, staračkim domovima, restoranima, priredbama u zatvorenim prostorijama, kao i uslugama kod kojih dolazi do bliskog kontakta, sportu, hotelima.

Mjere kao 3G pa i 2G vjerojatno nisu dovoljne da bi se s obzirom na delta-soj virusa smanjilo broj infekcija, kaže berlinski virolog Christian Drosten u NDR-ovom podcastu „Das Coronavirus-Update“.

„2G plus test mogao bi postati standard tijekom zime“, kaže epidemiolog Hajo Zeeb. To bi značilo da pristup nekim mjestima imaju samo cijepljeni i izliječeni te da i oni moraju biti testirani. Jer, i cijepljeni i oni koji su preboljeli COVID mogu se inficirati i prenositi zarazu. „Nužno je da se iz modusa opuštanja vratimo u modus ozbiljnosti, nažalost i za cijepljene“, kaže Zeeb.

Potaknuti ljude da se cijepe

I Jan Fuhrmann, stručnjak za matematičku epidemiologiju na Sveučilištu u Heidelbergu, smatra da pravilo 2G, primjerice kod ulaska u restoran, nije rješenje ako ne bude uvedena obveza testiranja i za cijepljene i izliječene.

„Posljedica pravila 2G je dodatna motivacija da se ljudi cijepe i smanjenje rizika da netko od nazočnih dobije teži tok bolesti, ako među njima bude netko inficiran i dođe do infekcije.“

Znanstvenici naglašavaju izuzetnu važnost cijepljenja u borbi protiv pandemije. „Imamo 15 milijuna ljudi koji su se mogli cijepiti, ali to nisu učinili“, kaže Drosten. On se zalaže da se i te ljude potakne da se cijepe.

Širenjem pravila 2G ljude se prisiljava na odluku hoće li i dalje sudjelovati u društvenom životu ili ne, jer se ne žele cijepiti. „To je jedna mogućnost politike kako ona može praviti pritisak.“

Ubrzati cijepljenje

I Jan Fuhrmann sa Sveučilišta u Heidelbergu se zalaže za ubrzanje cijepljenja. „Može li se bez centara za cijepljenje postići da se dnevno cijepi jedan posto stanovništva kao u ljeto 2021. u to sumnjam“, kaže Fuhrmann.

Centri za cijepljenje su prije nekoliko tjedana zatvoreni jer više nije bilo puno ljudi koji su se htjeli cijepiti. Trenutno se cijepi 0,2 posto stanovništva dnevno. Da bi se postiglo dovoljno brzo cijepljenje i trećom dozom morali bi ponovo biti otvoreni centri za cijepljenje, smatraju stručnjaci. Brzo cijepljenje većine stanovništva i trećom dozom, kao u Izraelu, „s velikom sigurnošću bi slomilo sadašnji val“, kaže Viola Priesemann s Instituta Maxa Plancka za dinamiku i samoorganizaciju iz Göttingena.

Političarke i političari bi morali prije svega jasnije komunicirati cilj svoje strategije, smatra ona. Onda bi se mjere moglo tomu prilagoditi. „Ako cilj nije definiran neke mjere propadaju“, kaže ova znanstvenica.

I cijepljeni mogu biti zaraženi i prenositi zarazu

I onima koji su primili dvije doze cjepiva moralo bi biti jasnije rečeno da se i oni još uvijek mogu zaraziti i prenositi zarazu, a da u pojedinim slučajevima i tok njihove bolesti može biti teži, naglašava Jan Fuhrmann.

„Delta-soj virusa je tako zarazan da ni gotovo potpuna cijepljenost stanovništva ne bi dovela do nestanka bolesti, tim više što učinkovitost cjepiva i za običnu infekciju popušta nakon nekoliko mjeseci“, kaže Fuhrmann.

Zaštita od težeg oboljenja ipak traje znatno duže. „Uvijek će postojati mali dio cijepljenih koji će unatoč cijepljenju moći teže oboljeti“, upozorava Fuhrmann. „Kod više milijuna cijepljenih i taj mali broj znači desetke ili stotine tisuća ljudi.“

Cijepljenje, međutim, mora zahvatiti sve zemlje, upozorava epidemiolog Hajo Zeeb. „Ako ne želimo stalno reagirati na nove infekcije koronavirusom donesene izvana nužna je globalna kampanja cijepljenja i ona mora biti isto tako snažna kao i borba protiv pandemije ovdje.“

Obveza cijepljenja za neka zanimanja

Njemačka Nacionalna akademija znanosti Leopoldina zahtijeva obvezu cijepljenja za njegovatelje, učitelje i nastavnike, zanimanja u kojima ljudi maju puno kontakta s drugima. Ona drži da bi poslodavci morali imati pravo ispitati jesu li njihovi zaposlenici cijepljeni. Uz to bi pravilo 2G u javnom životu moralo biti šire primjenjivano, smatraju u Akademiji.

Zeeb smatra da je neizbježna obveza cijepljenja, uključujući i treću dozu, za medicinska i njegovateljska zanimanja.

Obvezu cijepljenja učitelja i nastavnika Savez učitelja ne smatra nužnom. 90 posto njih je primilo dvije doze cjepiva, tako da nema razloga za uvođenje obveze, kažu u Savezu učitelja.

Redovito testiranje

11. listopada je Savezna vlada ukinula besplatne testove na koronu među ostalim i zato da bi još neke potakla da se cijepe. Ali, redoviti testovi su važni, pogotovo s obzirom na rast broja infekcija, smatraju znanstvenici.

„Cijepljenje dobro pomaže protiv težeg toka bolesti, ali s vremenom sve manje štiti od infekcije.“ Tu bi nužna bila dodatna istraživanja, smatra epidemiolog Zeeb. On se zalaže za uvođenje obveznih redovitih testova u poduzećima i školama.

Ograničavanje kontakata ako je nužno

Ako sve te mjere ne mogu zaustaviti novi val infekcija politika mora razmisliti o ponovnom uvođenju drastičnijih mjera ograničenja.

Iako je to politički i pravno teško provedivo, Christian Drosten smatra da je nužno dalekosežno ograničavanje kontakata.

On govori o „stvarnom izvanrednom stanju“ s obzirom na broj pacijenata na intenzivnim odjelima. Trenutno su u Njemačkoj zbog korone 2.864 osobe na intenzivnom liječenju, pri čemu su 1.474 osobe na respiratoru. Zbog ostalih bolesti je na intenzivnim odjelima 18.475 osoba, a slobodnih kreveta na intenzivnoj njezi je 3.198. (stanje 12. 11. 2021.). Drosten procjenjuje da bi u Njemačkoj od korone moglo umrijeti još 100.000 ljudi.

„Moramo poduzeti nešto sad, odmah“, kaže Drosten. On očekuje jako tešku zimu uključujući i „shutdown“.