1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

10 godina Međunarodnog kaznenog suda (ICC)

Klaus Dahmann / Alen Legović17. srpnja 2008

Prije točno deset godina, 17. lipnja 1998. godine potpisan je Rimski statut, a on je temelj za osnivanje Međunarodnog kaznenog suda (ICC) u Den Haagu koji je ustanovljen četiri godine kasnije.

https://p.dw.com/p/EeEm
Zgrada Međunarodnog kaznenog suda u Den Haagu
Međunarodni kazneni sud u Den Haagu slavi jedno desetljeće postojanja

Gotovo dvije godine vodili su se teški pregovori, da bi točno prije deset godina 120 zemalja potpisalo Rimski statut. Svijet je, tada se činilo, otišao korak dalje i postavio kamen temeljac na putu ostvarivanja pravde na međunarodnoj pozornici. Njemački voditelj izaslanstva u Rimu Gerd Westdickenberg opisuje: “Iz Rima je trebao biti upućen znak da zločini, a ovdje se radi o genocidu, zločinu protiv čovječnosti, ratnim zločinima, zločinu agresije – dakle, da takvi zločini ubuduće ne ostanu nekažnjeni”.

Osim toga, cilj je da se osobe koje su “vukle konce” zločina više ne mogu skrivati negdje u svijetu, daleko od ruke pravde. Prema temeljnoj ideji Rimske konferencije svaka zemlja trebala bi postupno prilagoditi svoje zakone i propise prema kojima bi zbog povreda ljudskih prava mogla pred lice pravde izvesti prominentne političare i vojna lica ili ista izručiti stalnom međunarodnom sudu koji stupa na scenu ako određena zemlja ne posjeduje pravosudni aparat za provedbu sudskog postupka.

ICC – sud koji reagira u slučaju potrebe

Argentinac Luis Moreno-Ocampo, glavni tužitelj ICC-a
Argentinac Luis Moreno-Ocampo, glavni tužitelj ICC-aFoto: AP

Ustanova koja će reagirati u slučaju potrebe – to je zadaća Međunarodnog kaznenog suda (ICC) sa sjedištem u Den Hagu, osnovanim 2002. godine, u trenutku kada je dovoljno država prihvatilo Rimski statut. Glavni tužitelj je Luis Moreno-Ocampo: “Mi smo sustav osiguranja, ali nismo vrhovni sud svijeta”, kaže glavni tužitelj.

Zbog toga je nekoliko država usvojilo zakone prema kojima se ratni zločini sve do genocida mogu procesuirati pred domaćim sudovima. Tako je i Njemačka uredila svoj pravni postupak kada je riječ o ratnim zločinima. Na taj način indirektno njemačka država spriječava da se njezini građani jednog dana nađu i pred Haaškim kaznenim sudom.

Američki predsjednik George W. Bush
Američki predsjednik George W. Bush odbacuje potpis, navodeći da se SAD trude svijetu donositi mir, dok njezinim diplomatima i vojnicima prijeti izručenje ICC-uFoto: AP

Sve to dobro zvuči kada ne bi postojale države koje odbijaju poptisati Rimski statut i koje odbacuju suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom. Tu se ne radi samo o Rusiji, Kini i Indiji već prije svega o SAD-u čiji je predsjednik Bush povukao potpis svojeg prethodnika Clintona, što je jedinstveno u povijesti pravosuđa.

Thomas Lubanga, vođa pobunjenika iz Konga u sudnici ICC-a uoči početka svog procesa
Thomas Lubanga, vođa pobunjenika iz Konga čeka svoj sudski proces pred ICC-emFoto: AP

U dvoranama ovog suda do sada nije počeo niti jedan proces, a jedinom postupku koji je u pripremi, protiv vođe pobunjenika iz Konga Thomasa Lubange, prijeti još prije otvaranje glavne rasprave neuspjeh. Kada je glavni tužitelj Moreno-Ocampo u ponedjeljak najavio međunarodni uhidbeni nalog protiv sudanskog predsjednika Omara al-Bašira, u međunarodnoj zajednici taj potez nije prihvaćen s oduševljenjem. Pokretanje sudskog postupka protiuv Al-Bašira zbog genocida u Darfuru znači samo dolijevanje novog ulja na vatru sukoba, upozoravaju i UN i Afrička unija.

Pohvala zbog zaštite svjedoka

Ipak, organizacija za zaštitu ljudskih prava “Human Rights Watch” navodi da ICC priprema procese zbog kršenja ljudskih prava u Kongu, Ugandi, Sudanu i Srednjoafričkoj republici. Četiri osobe osumnjičene da su počinile ratne zločine nalaze se u haškom pritvoru. Posebne pohvale dobio je program zaštite svjedoka. “U posljednjih nekoliko godina nije ubijen ili ozlijeđen niti jedan svjedok”, naglašavaju iz organizacije Human Rights Watch.