20 godina nakon Lübecka ponovo gore domovi za izbjeglice
18. siječnja 2016
Skoro svakodnevno se mogu vidjeti slike zapaljenih domova za smještaj azilanata. Posljednji put je gorjelo 10. siječnja u Münsterlandu. U mjestu Borken, koje broji 40.000 stanovnika, nepoznati počinitelj je podmetnuo požar na tek završeni smještaj za izbjeglice. Dobro da izbjeglice još uvijek nisu bile smještene u ovom domu tako da nije bilo žrtava.
Prije 20 godina je u Lübecku bilo drugačije. U noći sa 17. na 18. siječanj 1996. godine u domu za smještaj azilanata u ovom gradu nalazilo se 48 osoba. Oko pola četiri ujutro zgrada je bila u plamenu. Neki ljudi su skakali kroz prozor, drugi su se ugušili u dimu. Ukupno je život izgubilo deset osoba. 38 ih je ozlijeđeno, djelomice teško. Bio je to najteži napad te vrste na izbjeglice u povijesti Savezne Republike Njemačke. U priopćenju povodom 20. godišnjice ovog zločina gradska uprava je navela da je riječ o jednom od najtužnijih dana u novijoj povijesti Lübecka.
Na mjestu gdje je bio izbjeglički smještaj na adresi Hafenstrasse 52 danas se nalazi parkiralište jednog poduzeća. Preko puta njega nadgrobni spomenik podsjeća na tragediju. Prošle godine je postavljena i nova brončana spomen ploča. Michael Bouteiller će i ove godine opet biti na komemoraciji povodom 20. godišnjice tragičnog događaja. Bouteiller je bio gradonačelnik Lübecka 12 godina, kao i u noći podmetanja požara. Bilo je to jako loše za političku klimu u gradu 90-tih godina. Kada Bouteiller pred televizijskim kamerama nije mogao ili želio suzdržati suze, u to vrijeme oporbeni CDU u Lübecku mu je predbacio njegovanje "kulta potresenosti".
Četiri vatrene godine
Njegova potresenost je i danas primjetna. Također i zato što požar u ulici Hafenstrasse nije bio jedini. U razgovoru za DW Bouteiller govori o "četiri vatrene godine": 1994. godine je zapaljena sinagoga u Lübecku. 1995. je zabilježen ponovni pokušaj podmetanja požara u sinagogi. 1996. je podmetnut požar u Hafenstrasse. A 1997. godine je zapaljena katolička crkva čiji svećenik je pružio crkveni azil jednog alžirskoj obitelji.
No Bouteiller pri tome ne spominje da je i sam bio cilj napada. Njemu je upućen paket s bombom u čijoj je eksploziji teško ranjena jedna njegova suradnica. Ono što bivšeg gradonačelnika jako ljuti je činjenica da podmetanje požara u Hafenstrasse do danas nije razjašnjeno. Istraga, kritizira Bouteiller, je tada vođena jednostrano, odnosno samo u jednom smjeru: protiv stanovnika doma za azilante. Slično kao i u slučaju ubojstava koje je izvršila neonacistička organizacija NSU nije uzeto u obzir ono što je upućivalo na ekstremnu desnicu kao počinitelje. Dokazni materijali su nestali, a povezanost potencijalnih počinitelja nije bila uzeta u obzir.
Jednostrane istrage
To potvrđuje i Wolf-Dieter Vogel. Ovaj berlinski novinar je nakon iscrpnog istraživanja napisao knjigu o ovom požaru i već u naslovu govori o pravosudnom skandalu. U intervjuu za DW Vogel opisuje da je policija istraživala jesu li stanovnici doma bili umiješani u kriminalne poslove. "No s druge strane se protiv sumnjivih pripadnika desničarske scene, koji su u noći kada je izbio požar boravili u okolini, nije dosljedno istraživalo - iako su postojali brojni pokazatelji da bi oni mogli biti počinitelji", kaže Vogel.
No Vogel danas vidi pozitivan razvoj situacije: solidarno ponašanje stanovništva prema izbjeglicama: "Danas ima mnogo ljudi koji podržavaju izbjeglice i koji također imaju drugi pogled na napade na njih." Ali ga zabrinjava to što u posljednje vrijeme raste broj podmetnutih požara.
Vogelovu zabrinutost dijeli i Bernd Mesovic. On je zamjenik voditelja organizacije za zaštitu ljudskih prava Pro Asyl koja je u prošloj godini zabilježila podmetanje 126 požara u izbjegličkim smještajima - po jedan svaki treći dan. "Čovjek ima osjećaj da smo samo imali sreće da nitko nije poginuo u 2015. godini", kaže Mesovic. Pro Asyl je u prošloj godini evidentirao ukupno 528 napada na izbjegličke smještaje. Savezni ured za borbu protiv kriminala iznosi podatak o čak 924 takva kaznena djela - što je četverostruko više nego 2014. godine.
Šef Saveznog ureda za borbu protiv kriminala Holger Münch je taj podatak iznio na godišnjem zasjedanju Ureda u studenome i u svojoj analizi naveo: "Desničari instrumentaliziraju postojeće strahove stanovništva i polariziraju kako bi pridobili umjerene građane."
Čini se da im to polazi za rukom jer Münch dalje kaže: "Za oko 70 posto kaznenih djela odnosno napada na azilantske smještaje zaključeno je da su osumnjičeni počinitelji osobe koje do sada nisu dovođene u vezu s politički motiviranim kriminalom."
Ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere je još u listopadu rekao kako je povećanje broja ljudi spremnih na nasilje zabrinjavajuće. "Moramo učiniti sve da shvate kako čine nedopustiva kaznena djela: tjelesne ozljede, pokušaje ubojstva, podmetanja požara", rekao je ministar. De Maiziere je napomenuo da su dvije trećine osumnjičenih počinitelja "građani iz regije koji do sada nisu bili kažnjavani". Čini se da se tu uklapa i posljednji podmetnuti požar u Borkenu. Tamo je naime jedna žena vidjela kako počinitelj s mjesta zločina odlazi biciklom.