9. studeni - sudbonosni dan za Nijemce
9. studenoga 2010
"Radnici i vojnici, budite svjesni velikog značaja ovog povijesnog trenutka. Nevjerojatno je postalo stvarnost. Pred nama je sada težak rad i čeka nas velik napor. Sve za narod, sve s narodom! Budite jedinstveni, vjerni i svjesni svojih obveza. Staro i trulo, monarhija, to se raspalo. Živjelo novo, živjela Njemačka Republika!"
Ovim riječima se 9. studenog 1918. godine s jednog balkona njemačkog Reichstaga u Berlinu okupljenoj masi obratio socijaldemokrat Philipp Scheidemann i proglasio Republiku. Bio je to kraj monarhije cara Wilhelma II, početak nove, demokratske Njemačke.
Hitlerov pokušaj puča
Scheidemann je imao pravo - pred mladom demokracijom su stajali doista ogromni izazovi. Politički je zemlja bila razjedinjena, lijevi i desni su bili nepomirljivo suprotstavljeni.
A onda je točno pet godina kasnije, 9.11.1923. došlo do pokušaja državnog udara: mladi Adolf Hitler se sa svojim nacionalsocijalistima u Münchenu sukobio sa tamošnjom policijom. Državni je udar spriječen, ali je samo deset godina kasnije, 1933., Hitler ipak došao na vlast - sasvim legalno, na parlamentarnim izborima.
Od prvog trenutka preuzimanja vlasti su nacisti u Njemačkoj započeli sa maltretiranjem ovdašnjih židova i ukidanjem njihovih građanskih prava. Prekretnicu je međutim ipak predstavljao 9. studeni 1938. godine.
Na sljedećoj stranici: Na isti dan: "Kristalna noć" i pad Berlinskog zida
Kristalna noć
Te večeri su širom Njemačke organizirani progoni židova, paljene su njihove sinagoge, uništavane radnje, a preko 100 ljudi je i ubijeno. Kasnije su nacisti tu noć cinično prozvali "Kristalnom noći" - "Reichskristalnacht". Ona je predstavljala prijelaz iz šikaniranja židova u otvorenu politiku njihovog istrebljenja. Bila je to neka vrsta generalne probe za pogrom koji je uslijedio. To nije krio ni Rober Ley, visoki dužnosnik Nacionalsocijalističke partije: "Juda mora pasti, Juda mora biti uništen i on će biti uništen. To je naša sveta vjera!", izjavio je obraćajući se oduševljenim pristalicama.
Pad Zida
Gotovo da nije moguće zamisliti veći kontrast tom padu u duboki mrak od onoga što se u Berlinu dogodilo 51 godinu kasnije: 9.11.1989. je pao Berlinski zid. Tog je dana faktički prevladana podjela Njemačke, koja je na neki način bila direktna posljedica događaja pokrenutih "Kristalnom noći".
Doduše je već mjesecima prije tog devetog dana mjeseca studenog dolazilo do sve većih protesta u Istočnoj Njemačkoj, ali ipak nitko nije računao s time da će Berlinski zid doista pasti. Kada je objavljena odluka istočnonjemačkog politbiroa o otvaranju Zida, radost je bila neizmjerna:
"Ranije su puštali jednog po jednog, a onda su otvorili vrata. Sada možemo ići svi, bez posebnih dozvola, bez kontrole. Ja čak nemam ni osobnu kartu sa sobom"...oduševljeno je govorio jedan od onih koji su tog povijesnog dana prešli "preko", u Zapadni Berlin.
Deveti studeni ponovo je postao sudbinski dan za Nijemce - ovaj puta svijetli simbol radosti i sreće.
Autor: Zoran Arbutina
Odg. ur.: S. Matić