"ACTA" ad acta?

ACTA odnosno Anti-Couterfeiting Trade Agreeement - u prijevodu Trgovinski sporazum za sprječavanje krivotvorenja ove zime je podigao na noge na tisuće građana, prije svega onih koji su već odrasli uz svjetsku mrežu. Naizgled, taj sporazum predviđa tek bolju zaštitu i uspješniju međunarodnu koordinaciju u borbi protiv piraterije svake vrste, kako u krivotvorenju industrijskih proizvoda tako i u ilegalnoj distribuciji sadržaja - filmova, muzike i tekstova zaštićenih autorskim pravima - putem interneta.

No taj sporazum praktično prisiljava sve ponuđače internetskih usluga i na nešto posve drugo: upravo neviđeni nadzor svih korisnika, što to oni rade na internetu i koriste li neki sadržaj koji je zaštićen autorskim pravom. Nakon što je u siječnju Njemačka bila među zemljama koje su načelno prihvatile ovaj sporazum, nakon golemog pritiska javnosti je i ova zemlja odgodila proces ratificiranja ACTA-e u njemačkom parlamentu.

Berlin se sakriva - iza Europskog parlamenta

Građani Njemačke su osobito bili nezadovoljni da je Berlin načelno prihvatio takav važan sporazum praktično bez ikakve rasprave u javnosti. To je potaklo više od šezdeset tisuća građana Njemačke da potpišu zahtjev Bundestagu da obustavi proces prihvaćanja tog sporazuma i temeljem zakona, parlamentarno povjerenstvo za peticije se ovog ponedjeljka (7.5.) moralo pozabaviti ovim zahtjevom.

Nakon rasprave iza zatvorenih vrata povjerenstvo i nadležno ministarstvo pravosuđa je dalo objaviti kako ionako "računa" da će Europski parlament odbiti ovaj trgovinski sporazum. Naime, još prošlog petka je europska povjerenica za digitalizaciju Neelie Kroes u Berlinu izjavila kako smatra "vjerojatnim" da europski zastupnici neće prihvatiti sporazum ACTA. Jer dok Njemačka još razmišlja da li da se glasno i jasno usprotivi ovom sporazumu o zaštiti autorskih prava, zemlje poput Poljske, Češke, Slovačke, Austrije, Nizozemske, Slovenije, Rumunjske, Bugarske, Letonije i Finske su već obustavile proces ratifikacije i protive se takvom sporazumu.

"Reci - ako si muško!"

Utoliko inicijator peticije protiv ACTA-e u Njemačkoj Herbert Bredhauer smatra kako i njemačka vlada mora jasno izreći svoj stav i kako ovim mišljenjem povjerenstva nipošto nije udovoljeno zahtjevu građana. S njim se slaže i zastupnik stranke zelenih Memet Kilic koji smatra kako vlada u Berlinu jasno mora reći da je pogriješila dajući podršku ACTA-i. Tek čekati odluku Europskog parlamenta je "čitanje budućnosti iz taloga kave" i Njemačka ne treba samo čekati da netko drugi donese odluku koju sama mora donijeti.

Jer, već se nekoliko puta pokazalo kako je Europski parlament isprva bio gorljivi protivnik nekih sporazuma koji ograničavaju privatnost građana (sporazum o međunarodnom platnom prometu ili sporazum o razmjeni podataka o putnicima koji putuju u SAD) da bi kasnije, uz tek nekoliko manjih ispravaka, ti sporazumi bili prihvaćeni. Utoliko i Herbert Bredthauer smatra kako bi i Berlin, ako EP promijeni koju riječ i stavi pokoji zarez u sporazum, opet mogao promijeniti mišljenje i prihvatiti sporazum veoma nalik ACTA-i.