AfD i mladi birači: strah od budućnosti i razočaranje

Alternativa za Njemačku (AfD) osnovana je 2013. i tada je imala imidž stranke starijih muškaraca: profesori, poduzetnici s prosijedom kosom u odijelima koji su kritizirali financijsku i europsku politiku kancelarke Angele Merkel.

Jedanaest godina kasnije od toga je malo ostalo. Angela Merkel više nije kancelarka Njemačke, a AfD se drastično promijenio. Radikalizirala se, ali se i značajno podmladila. To je postalo očigledno tokom mnogih izbornih kampanja u Njemačkoj u 2024.

Stručne organizirane kampanje za glasove mladih

Protumigracijska Alternativa za Njemačku (AfD) borila se za glasove mladih ljudi u velikim kampanjama. Na primer, u pokrajini Tiringiji gdje je predsjednik pokrajinskog ogranka AfD-a Björn Höcke organizirao motociklistički reli kao završnicu predizborne kampanje. Njegovi pristaše su se vozili omiljenim mopedom mladih iz istočne Njemačke, firme „Simson“, kroz gradove i sela, ostavljajući iza sebe dim i smrad. Akciju je pratila profesionalno urađena kampanja na TikToku, Instagramu i drugim društvenim mrežama. O tome su izvještavali i drugi mediji.

AfD zapošljava brojne PR stručnjake iz svog desničarskog „predvorja“, kako često nazivaju ekstremno desničarske grupe koje se okupljaju oko stranke. To potiče atmosferu na društvenim mrežama emotivnim i polarizirajućim kampanjama.

S provokativnim porukama poput: „Semaforska vlada te mrzi" ili „Njemačka propada", oni igraju na strahove mnogih mladih ljudi. A odmah zatim nude rešenje: AfD.

Mladi žele vladu koja rješava probleme

Očigledno da ove kampanje imaju uspjeha: na pokrajinskim izborima u Brandenburgu 22. rujna 2024. skoro svaki treći mladi čovjek glasovao je za AfD. A prije tri godine na izborima za Bundestag, oko 50 posto mladih ljudi glasovalo je za stranke takozvane semaforske koalicije, odnosno za Zelene, liberale (FDP) i socijaldemokrate (SPD).

„U očima mladih te tri stranke su podbacile. Nisu uspjele prenijeti svoje teme: klimu, obrazovanje, blagostanje, mir", objašnjava Klaus Hurrelmann, jedan od najuglednijih istraživača mladeži u Njemačkoj u intervjuu za Deutschlandfunk.

Ključno je to što se aktualna savezna vlada predstavlja kao nesposobna za djelovanje, rekao je Hurrelmann. „Mladi ljudi su pragmatični: oni žele vladu koja rješava probleme. A sada postoji stranka koja im obećava nemoguće i govori: 'Glasajte za nas!' Ta stranka je AfD.“

Iz perspektive znanstvenika, uz razočaranje su i strah mladih od budućnosti. To pokazuje najnovija studija trenda, koju je Hurrelmann predstavio u proljeće 2024.

Prema njoj, mnogi adolescenti i mladi odrasli gledaju pesimistično u budućnost. Brinu se zbog gubitka životnog standarda, rata ili čak zbog toga što neće moći naći stan. Rezultati su iznenađujući jer su izgledi za zapošljavanje mladih u Njemačkoj rijetko kada bili bolji nego danas.

Zašto baš u istočnoj Njemačkoj?

Zašto je, međutim, AfD osobito uspješan u istočnoj Njemačkoj? Po mišljenju sociologa Steffena Maua s Humboldtovog sveučilišta u Berlinu, to je povezano s izraženim razlikama između grada i sela. U svojoj knjizi „Nejednako ujedinjeni“ on analizira:

„Na istoku su mnogo veće razlike između mladih ljudi u gradovima i njihovih vršnjaka na selu.“ Izvan urbanih centara dominira AfD, kaže Mau.

Alarmantno je, prema procjeni mnogih stručnjaka, što AfD i njegova omladinska organizacija u svojim kampanjama sve otvorenije nastupaju s rasističkim i radikalnim porukama.

Na izbornoj proslavi AfD-a u Brandenburgu, pristaše mladeži ove stranke su glasno i euforično pjevale prerađenu pjesmu u stilu šlagera i tehna: „Sve ćemo ih deportirati!", urlala je grupa koja je plesala. U videu za pjesmu autori koriste rasističke klišeje o prijetećim tamnokosim i tamnoputim strancima koji ugrožavaju Njemačku – dok sebe prikazuju kao plavokose, seksi spasioce Njemačke koji zrakoplovima deportiraju migrante.

Ovakve nehumane inscenacije, čini se, postaju sve prihvatljivije među mladima. „Ekstremno desničarske, nacionalističke i autoritarne pozicije su u porastu“, objašnjava Klaus Hurrelmann.

Ipak, kada se promatra cijelo društvo, one i dalje predstavljaju manjinu. To potvrđuje studija Sveučilišta u Leipzigu iz 2023. koja pokazuje da samo vrlo mali dio stanovništva u istočnoj Njemačkoj ima duboko ukorijenjena ekstremno desničarska uvjerenja.

Jačati medijsku pismenost mladih u školama

Svi stručnjaci se slažu u jednom: TikTok i slične platforme imaju ogroman utjecaj na političke stavove i biračko ponašanje mladih. Društvene mreže su njihov glavni izvor informacija, a ujedno su i raj za rasističke, ekstremističke i teorijsko-urotničke video klipove.

Što može pomoći protiv toga? Philipp Sälhoff iz berlinskog trusta mozgova Polisphere u razgovoru za DW kaže: „Bolja informiranost. Medijska pismenost i kompetencija su ogromna tema – to mora u škole, to mora u nastavne planove!"

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.