AfD u usponu: demokracija u opasnosti?

Tim Lochner ime je čovjeka čije će ime ući u povijest Alternative za Njemačku. Ovaj 53-godišnjak je 17. prosinca 2023. kao nestranački kandidat, kojeg je predložila Alternative za Njemačku, pobijedio na izborima za gradonačelnika Pirne u pokrajini Saskoj. Grad na granici s Češkom, u kojem živi 39.000 ljudi, prvi je s desničarskim populističkim gradonačelnikom.

AfD već dugo plovi na valu uspjeha. U listopadu je ostvario dvoznamenkasti rezultat na izborima u Bavarskoj (14,6 posto) i Hessenu (18,4 posto). Već je pobijedio na okružnim izborima u Sonnebergu u saveznoj pokrajini Tiringiji u lipnju - također prvi put.

AfD u tri savezne pokrajine „dokazano desničarsko ekstremistički"

Istodobno, sigurnosne vlasti sve više promatraju AfD zbog ekstremističkih tendencija. Ured za zaštitu ustavnog poretka u prosincu je regionalni odjel te stranke u Saskoj klasificirao kao "dokazano desničarsko ekstremistički". Isto se dogodilo u Sasko-Anhaltskoj u studenom, u Tiringiji čak već 2021. Postoji također pet saveznih pokrajina u kojima se stranka promatra zbog sumnje da je tzv. desničarsko ekstremistički slučaj.

U preostalih osam od 16 saveznih pokrajina, dakle pola Njemačke, za AfD ne vrijedi ni jedno ni drugo. Na njihovu agresivnu retoriku i kontakte s ekstremističkim miljeima poput protumigrantskog pokreta Pegida (Domoljubni Europljani protiv islamizacije Zapada) savezne pokrajine gledaju vrlo različito.

Kako bi mediji trebali izvještavati o AfD-u?

Njemački mediji također muku muče kako pronaći pravi način odnosa prema AfD-u. Časopis Stern mnogi su kritizirali jer je naslovnicu u obliku intervjua posvetio čelnici stranke i parlamentarne skupine Alice Weidel. Glavna optužba: ponuđena joj je nepotrebna platforma.

Voditeljica na javnoj televiziji Sandra Maischberger moderirala je raspravu između počasnog predsjednika AfD-a Alexandera Gaulanda i bivšeg njemačkog ministra unutarnjih poslova Gerharta Bauma. Riječ je o dvojici starijih ljudi koji su kao djeca iskusili nacističku eru. Prvi je bio član Kršćansko-demokratske unije (CDU) 40 godina prije nego što je prešao u AfD, drugi je član Slobodnih demokrata (FDP) od 1954. godine.

„Izloženi smo valu desnog ekstremizma"

Za Bauma, koji se kao ministar unutarnjih poslova do 1982. borio protiv ljevičarskog terorizma Frakcije Crvene armije (RAF) jedno je sigurno: "AfD je parlamentarna ruka pokreta koji seže točno do srednje klase." Klase, koja se, po riječima stručnjaka, sve više radikalizira. „Izloženi smo valu desničarskog ekstremizma”, kaže ovaj 91-godišnjak, koji se desetljećima zalaže za slobodu i građanska prava.

Gauland se brani od optužbi da je AfD antidemokratski i kaže: „Ovo je pokušaj Ureda za zaštitu ustavnog poretka da nas delegitimira." Ali to, kako on kaže, ne odgovara stvarnosti. „Mi smo – naprotiv – čak i za demokraciju u kojoj ima više referenduma”, kaže ovaj 82-godišnjak. To je tvrdnja iza koje stoji stranački program.

A što je s AfD-ovim pogledom na čovjeka? Tirinški pokrajinski predsjednik AfD-a Björn Höcke to je upitao kao gost govornik na skupu Pegide u Dresdenu: „Što je zapravo još ostalo od njemačkog naroda?" Prema njegovoj percepciji, očito više ne mnogo. Höcke u svojoj retorici često koristi izraze kao što su "razmjena stanovništva", "afrikanizacija", "orijentalizacija", "islamizacija" i "smrt naroda".

Taj jezik i takvo razmišljanje izazivaju zabrinutost kod protivnika AfD-a poput Gerharta Bauma. „Oni imaju nacionalistički način razmišljanja koji isključuje ljude drugog podrijetla i drugih religija", rekao je on u raspravi s Alexanderom Gaulandom. A tko isključuje ljude, vrijeđa njihovo ljudsko dostojanstvo, smatra Baum. „To je glavna optužba koju im pravnici ustavnog prava spočitavaju", dodaje on.

„Mi ne predstavljamo nacionalistički ideal"

Kod Gaulanda sve zvuči potpuno drugačije: „Mi ne predstavljamo nacionalistički ideal, ali predstavljamo kulturnu zajednicu. Da, mi smo protiv masovnog useljavanja ljudi koji dolaze iz kulture koja nam je potpuno strana."

Da je član Bundestaga Marco Wanderwitz odlučivao onda bi AfD trebao biti zabranjen. Ovaj kršćanski demokrat je kao dijete i tinejdžer iskusio istočnonjemačku komunističku diktaturu koja je srušena u mirnoj revoluciji 1989. godine. Njegova glavna optužba protiv desničarskih populista glasi: „Ljudsko dostojanstvo je otvoreno dovedeno u pitanje."

Zabraniti AfD?

Tema je bila vrijedna naslovnice i teksta od deset stranica za magazin Der Spiegel u studenom pod naslovom: „Zabraniti AfD?" Stručnjaci različito procjenjuju šanse za uspjeh. Njemački institut za ljudska prava, koji financira Bundestag, u pravnom mišljenju zaključuje da su šanse za zabranu dobre. Obrazloženje: AfD konsekventno zanemaruje osnovna prava.

„Posebno je njemačka povijest pokazala da se slobodan, demokratski zasnovan poredak države može uništiti ako nehumana stajališta ne naiđu na energično protivljenje na vrijeme i tako se mogu proširiti i prevladati”, kaže ravnateljica instituta Beate Rudolf.

Pravnica Sophie Schönberger sa Sveučilišta u Düsseldorfu je došla do drugačijeg zaključka: „Iz onoga što vidim u javno dostupnim materijalima, ne znam je li to dovoljno za zabranu stranke u cijeloj zemlji." Ona kaže da ako zahtjev za zabranom u Njemačkoj bude uspješan, AfD bi se mogao obratiti Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. I dodaje da je vrlo skeptična kada je riječ o tome da bi zabrana AfD-a tamo prošla.

Za povjesničara Heinricha Augusta Winklera nema sumnje da je demokracija pod pritiskom - i to ne samo u Njemačkoj. U intervjuu za "Tagesspiegel" on je oprezno optimističan: „Još uvijek računam da će se liberalne snage zapadne demokracije pokazati jačima od protivnika stečevina prosvjetiteljstva."

Nova snaga nacionalnih populističkih stranaka

Ali on je, kako sam kaže, puno skeptičniji nego što je bio prije 30 godina nakon mirnih revolucija u istočnoj i srednjoj Europi i ponovnog ujedinjenja Njemačke. „Ono što zabrinjava je činjenica da nacionalne populističke stranke danas crpe snagu iz svih političkih tabora", upozorava Winkler. Drugim riječima: demokracija je pod pritiskom s više strana.

U trenutnim istraživanjima za pokrajinske izbore 2024. u Brandenburgu, Saskoj i Tiringiji, AfD svuda vodi u anketama s 30 posto i više potpore birača. Stranka još uvijek nema izgleda sudjelovati u vlasti jer s njom nitko ne želi koalirati. To je značajna razlika u odnosu na druge zemlje u Europi, gdje su desno-populističke i desno-ekstremističke stranke već dugo na vlasti: u Italiji, Mađarskoj, Finskoj i Švedskoj predstavljaju trend čiji je kraj teško predvidjeti.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.