Afganistan - zemlja bez budućnosti?

U jednoj prašnjavoj ciglani desetogodišnji Kamran slaže cigle na hrpu. Sunce nesmiljeno prži ali dječak mora raditi kako bi pomogao svojoj obitelji da preživi. U ciglani radi zajedno s ocem. Školu ne pohađa već neko vrijeme.

Kamran ima šestero braće i sestara. U kući, otkako im je umro otac, Kamranov ujak, živi i još nekoliko sestrična i bratića. "Djeca odmah nakon jutarnje molitve odlaze na posao. Nema vremena za školu. Bez pomoći djece ne bismo mogli preživjeti. Vreća brašna košta 18 dolara", govori Kamranov otac Atikulah.

Djeca rade kako bi obitelj preživjela

Ova priča u Afganistanu nije usamljena. Prema ispitivanju američkog instituta Gallup 85 posto Afganistanaca živi u siromaštvu. To je najviša zabilježena vrijednost od početka ispitivanja 2001. "Više od polovine stanovništva Afganistana na raspolaganju nema jedan dolar po danu za preživljavanje", kaže Shubham Chaudhuri iz Svjetske banke.Istraživanje Gallupa zaključuje da je život u Afganistanu ispunjen "beznađem"za što je kriva loša sigurnosna situacija, politička nestabilnost i nedostatak međunarodne potpore. Situacija se neće promijeniti ni nakon predsjedničkih izbora.

U ciglani radi i cijela obitelj Jana Aghe. On i njegova četiri sina tako mogu po danu zaraditi od 12 do 18 dolara. "Cijelo vrijeme razmišljamo o tome kako da spojimo kraj s krajem. Živimo poput robova", kaže 65-godišnji Agha.

Spas u uzgoju maka za opijum

Za katastrofalnu situaciju je krivo ne samo desetljetno ratno stanje u zemlji nego i suša koja uništava žetvu u svim dijelovima zemlje. Prema podacima Ujedinjenih naroda, suša je stotine tisuća Afganistanaca natjerala na migracije unutar vlastite zemlje. Mnogi poljoprivrednici su prešli na uzgoj opijuma koji se koriti u proizvodnji heroina za zapadna tržišta. "Nitko nije sretan zbog opijuma. Vlada uvijek iznova kaže da ne bismo trebali uzgajati mak ali što nam drugo preostaje. Ja sam se htio obrazovati ali moram pomagati u žetvi", kaže Mohamed Ahmad s juga provincije Kandahar.

Talibani protiv "vojske duhova"

U ovom dijelu zemlje radikalno islamistički talibani još nisu na vlasti ali je samo pitanje vremena kada će zauzeti i ovu provinciju. Prema podacima Američkog ureda za obnovu Afganistana jedan od razloga za uspjeh talibana je i smanjivanje Afganistanske vojske. Samo ove godine je zbilježeno 10 posto vojnika manje. Razlog za ovo "smanjenje" je tipčno za Afganistan koji, kako kaže Thomas Ruttig iz Afghanistan Analyst Network-a, stenje pod korupcijom. "To funkcionira ovako: predvodnici vojne jedinice prijavljuju veći broj vojnika a razliku u vojničkim plaćama zadržavaju za sebe. To omogućava i visok stupanj fluktuacije unutar vojnih snaga", kaže Ruttig.

Međunarodne institucije su već odavno upoznate s problemom no afganistanske vlasti tvrde da nema nepravilnosti. Ruttig smatra da je i munjevit proboj talibanskih snaga povezan i s činjenicom da je na terenu mnogo manje afganistanskih vojnika nego što to govore službeni podaci. Sigurnosne snage u zemlji ionako već dulje vrijeme nisu u stanju skrbiti za sigurnost u zemlji. Situacija bi se mogla dodatno pogoršati u slučaju da SAD, kako to najavljuje Bijela kuća, povuče svoje vojnike iz zemlje.

Sve ukazuje na to da bi se situacija za Afganistance u budućnosti mogla dodatno pogoršati. To se već ovelike osjeti u glavnom gradu Kabulu kojeg posljednjih tjedana potresaju teroristički napadi talibana.

Povratak u kameno doba

Za djecu poput 12-godišnjeg Zabihulu koji cijeli dan čisti cipele na jednom kabulskom križanju za dnevnicu od jednog eura, je situacija posebice teška. Njegova životna priča nalikuje pričama tisuće druge djece. "Moje otac je poginuo i sada se ja moram brinuti za majku i sestru", kaže. Želja mu je da se vlada i talibani dogovora kako "ne bi bilo ubijanja".

Prema podacima UN-a prošle godine je zabilježen najveći broj civilnih žrtava od vojne intervencije Zapada prije 18 godina. "3.804 civila je ubijeno prošle godine među kojima je i rekordni broj djece, njih oko 1.000", kaže Richard Bennett iz UN-a.

No ako talibani, koji djevojčicama zabranjuju pohađanje škole, ponovno dođu na vlast, projekata poput bibliobusa organizacije Karmagz više ne bi bilo. "Obrazovanje je najvažnije", kaže Frešta Kerim, inicijatorica projekta. Među korisnicima ove pokretne knjižnice su i 11-godišnja Susana. Nju bi mogla zadesiti sudbina mnogih mladih Afganistana. Prema podacima UNESCO-a Afganistan spada među zemlje s najvišim postotkom nepismenih na svijetu. Među starijima od 15 godina samo 3 od 10 građana je pismeno.

To se pokazalo i prilikom vrednovanja napretka integracije izbjeglica u Njemačkoj. Mnoge izbjeglice iz Afganistana prepreku jezičnih tečajeva nisu u stanju savladati upravo zbog nepismenosti.