Ako mogu teolozi, zašto ne mogu političari?

Četrdesetak studenata Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Franjevačke teologije iz Sarajeva, Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta iz Foče i Fakulteta islamskih nauka iz Sarajeva je u Sarajevu i Bijeljini sudjelovalo na šestom susretu mladih teologa.

Sjeme razumjevanja

Božana Ivelić-Katava, stručna suradnica u Međureligijskom vijeću koje je u BiH osnovano još 1997. godine, uvjerena je da su mladi teolozi zainteresirani za suradnju među religijama, za razvoj suživota, za gradnju zajedničke budućnosti. Međutim, ističe, nemaju uvijek priliku susretati se, razgovarati i dogovarati neke zajedničke projekte.

"Nama je želja promišljati međureligijski dijalog, kakva je njegova pozicija, što je dobro, što nije dobro, što može biti bolje, ali viđen studentskim očima. Najjednostavnije je pozvati neke profesore, razgovarati o određenim temama, ali nas zanima što studenti misle o tome i koje promjene možemo zajedno napraviti da bi nam svima bilo bolje," kaže Ivelić-Katava.

Smatra kako se i na ovom susretu vidjelo kako su studenti zainteresirani za konkretne korake: "U principu, jedan od ciljeva je da oni, ono što ponesu ovdje, da to ne ostane na razini nekog seminara, nego da u svojim zajednicama pokušaju ostvariti ono što su naučili, što su vidjeli, a najbitnije je da oni nastave svoje međusobno druženje."

Svojevrsni veleposlanici dijaloga

Njemačka zaklada Konrad Adenauer od 2005. godine aktivno podržava rad Međureligijskog vijeća u BiH, što je rezultiralo i osnivanjem Međureligijskog instituta i koji se u svom radu oslanja na iskustva njemačkih crkvenih foruma i instituta. Politolog Erdin Kadunić je koordinator ove njemačke zaklade u Bosni i Hercegovini i podsjeća kako je razdoblje mira i suživota židova, katolika, pravoslavaca i muslimana u Bosni i Hercegovini "puno duži od razdoblja sukoba" i da to je dobar zalog za budućnost.

"Mi smatramo da su ovi mladi teolozi mali veleposlanici koji će kasnije, nakon završetka svojih studija, otići u svoje zajednice i nastaviti, prenijeti taj dijalog u svoju zajednicu. Naravno, međureligijski dijalog nije uvijek lagan put, ima određenih konflikata ili problema", priznaje Kadunić.

Ali i dodaje: "Primijetili smo da su mladi studenti svih teoloških fakulteta veoma ambiciozni u razmišljanju o toj problematici, u pronalaženju nekih mogućnosti i rješenja. Oni su svjesni činjenice da nose veliku odgovornost i veoma su konstruktivni, druže se, razmjenjuju mišljenja, što je veoma pozitivno. Kroz to se, naravno, stvaraju prijateljstva i razumijevanje za drugog."

Političari se ne mogu dogovoriti niti oko banalnosti

Amsal Memić, student treće godine Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, treći put je na ovakvim susretima. On podsjeća kako je već prošle godine napravljen jedan konkretan korak, izrada registra skrnavljenja vjerskih objekata, a o napadima na vjerske objekte se razgovaralo i ove godine i to u prostorijama Jevrejske zajednice u Sarajevu. Doduše, za njega osobno su takvi sukobi stvar prošlosti: "Živim u zajednici gdje je većinsko muslimansko stanovništvo i nekih konkretnih problema nemam. Mislim da je u Sarajevu multireligiozni i multinacionalni život prilično zadovoljavajući," kaže Memić.

Prema njegovim riječima, mogućnost dijaloga i suživota na prostorima BiH je "prilično velika". "Jer, ovaj prostor je od dolaska Osmanlija dao prava svim narodima i svim vjeroispovijestima. Međutim, politika nam ne dozvoljava da živimo u miru. Pokušavamo vratiti taj dijalog, poslati ljudima poruku da, ako se mi teolozi možemo družiti, pored tolikih razilaženja oko nas, koja su zaista ogromna, narod treba pratiti našu poruku, a ne poruke raznih političara koji se ne mogu dogovoriti oko banalnih stvari. Mi se možemo
razumjeti i dogovarati i sjediti zajedno i pričati. Možda ne možemo puno pomoći sadašnjim generacijama, ali možemo onima koji dolaze," uvjeren je Amsal Memić.

Što ne želiš sebi, ne čini drugima

Marko Živanović studira na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu Sveti Vasilije Ostroški u Foči. "Okupili smo se kako bismo poboljšali dijalog između vjeroispovijesti koje su zastupljene u Bosni i Hercegovini radi boljitka u društvu. Naše okupljanje i suradnja otvaraju mogućnosti poboljšanja odnosa, mogu biti sunce i ključ suživota. Sami znamo što se u proteklim dekadama dešavalo, tako da se mora što više raditi na ostvarivanju što boljih odnosa. Imali smo do sada dosta održanih seminara koji su urodili plodom", smatra Živanović.

Novak Jovanović također je student Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Foči, ali i suradnik Međureligijskog vijeća u BiH, sažima suživot u zajedničko načelo kako "ono što ne želimo sebi, ne treba činiti ni drugima. Ono što je osnovno mjerilo i postavka u ophođenju prema svakom to je da osnovno u čovjeku je ono božansko, a manifest toga kroz poimanje Boga. Kako to rade muslimani ili kršćani ili židovi, to je drugorazredno. Znači, da bi se stvorio neki dijalog koji je konstruktivan, treba poći od toga," vjeruje Jovanović

"Živimo u istim gradovima, istim ulicama..."

Upravo taj, "Abrahamski identitet kao ključ suživota u Bosni i Hercegovini" bio je i tema izlaganja Joze Šarčevića, studenta Franjevačke teologije u Sarajevu. On pak ukazuje kako živimo u svijetu u kojem je dominira problem identiteta - među svim vjerskim skupinama: "Od pada Berlinskog zida, mnogi zapadni mislioci o tome govore. Rasprave više nisu ideološke, s ideoloških rasprava se prešlo na identitetske. Tu se sad stvorio problem što se više ne raspravlja, nego se zaoštravaju identiteti jedan prema drugom," uvjeren je Šarčević.

S druge strane, religija je jedan od bitnih elemenata koji čine identitet nacionalne skupine, pogotovo u Bosni i Hercegovini: "Zbog toga je potreban dijalog da bi se otvorili jedni prema drugima, sa humanističkog stajališta, ali i sa religioznog stajališta. Jer, postoje mnogi elementi u našim religijama koji uključuju identitet drugih u naš vlastiti identitet. U Bosni i Hercegovini dijalog se odvija na drugoj razini nego, na primjer, u Njemačkoj zato što mi vjekovima živimo u istim gradovima, u istim selima, u istim ulicama i pohađamo iste škole. Imamo jedan sasvim drukčiji humus, ali ovi identitetski problemi koji pogađaju zapadni svijet pogađaju i Bosnu i Hercegovinu. Nismo lišeni toga u današnjem umreženom, globaliziranom svijetu," zaključuje Jozo Šarčević.

Autor: Emir Musli

Odg. ur.: A. Šubić