Alergija –popis „sumnjivaca“ postaje sve kraći

Uvijek sam se pitala je li možda povremene glavobolje, problemi sa sinusima ili osipi na koži dolaze zbog hrane koju jedem? U traganju za „zdravim dijetama“ stigla sam do nečega što se zove eliminacijska dijeta. U principu je jednostavno, ali zahtijevno – izbaciš sve namirnice koje mogu izazvati alergije poput kikirikija, lješnjaka, ribe, jaja, mlječnih proizvoda, proizvoda od soje i žitarica jer ova hrana uzrokuje 90 posto poznatih alergija. Ne, to nikako nije obična dijeta, ako ona uopće i postoji. Postala sam nutricionistički pokusni kunić.

I što je preostalo? Pa ne mnogo toga – puretina i janjetina, riža, krumpir, svo voće osim limuna i svo povrće osim plavog patlidžana i krumpira. Bitno je zapisivati sve što jedeš i biljležiti kako se osjećaš. Kako će se vidjeti iz mog malog dnevnika, prvi dani dijete bili su posebno izazovni.

Dan 1: Osjećam se loše. Boli me glava i ne vidim dobro.

Dan 2: Kao da imam mamurluk…

Dan 3: Još osjećam bolove, jednostavno se ne osj ećam najbolje.

Ali onda se moje zdravstveno stanje poboljšalo.

Dan 4: Zapravo sam… ok.

Dan 8: Prilično se normalno osjećam. Disanje mi je lakše, sinusi čistiji.

Iako su mnogi simptomi poslije desetak dana nestali, nastavila sam bitku za nove nutricionističke pobjede. A nije bilo lako, ne možete jednostavno kupiti kobasicu na kiosku. Dijeta traži mnogo vremena i energije – dva do četiri sata dnevno za planiranje, pripremu hrane, jelo i čišćenje.

Dan 16: Muka mi je od dijete, želim ju okončati.

Onda je počela izazovna faza dijete. U jednom danu jedeš samo određenu vrstu hrane, zatim je izbaciš pa promatraš tijeko kako reagira. Bilo je zanimljivo eksperimentirati a moj dnevnik je oplemenjen slijedećim zapažanjima:

Dan 19: Zdrava prehrana je velika investicija.

Dan 25: Oh, otkrila sam tržnicu! Sve bio-proizvodi, a nisu toliko skupi.

Dijeta je postala lakša kada sam vratila više namirnica u svoje obroke. Ali nakon pet tjedana i dalje nisam razumjela što izaziva glavobolje i druge probleme. Pojma nije imao ni „liječnik Google“ pa sam se onda savjetovala s stručnjacima od krvi i mesa.

Alergija ili intolerancija?

Peter Strauven, doktor medicine koji je specijalizirao nutricistiku, kaže da oko četiri posto osoba pokazuje alergijske reakcije na hranu. Intolerancije su još mnogo češće, ali Strauven upozorava da ljudi prečesto umišljaju da imaju alergije. Čak dvije trećine odraslih vjeruje u to. Pa koja je onda razlika između alergije i intolerancije?

Alergija podrazumjeva jaku, trenutnu reakciju, dok se intolerancija pojavljuje i nestaje kao zakašnjeli učinak. „Pojedete nešto i poslije pet minuta vam naoteknu membrane u ustima – to je sigurno alergija“, kaže Strauven. Ukoliko se „nakon sat ili dva dogodi iritacija crijevnog trakta“ to bi mogla biti intolerancija na neku namirnicu. Reakcija se može dogoditi i nakon 20 sati nakon konzumacije određene namirnice.

Alergija na hranu je reakcija imunološkog sustava, posebno antitijela imunoglobina E. On reagira na nazočnost proteina u tijelu – neke mliječne proizvode ili žitarice može vidjeti kao neprijatelje. Jak odgovor imunološkog sustava na „uljeze“ čini ljude veoma bolesnim, a ako dođe do anafilaktičkog šoka uglavnom se završava smrću.

Intolerancija, s druge strane, podrazumjeva da tijelo nema dovoljno enzima stvoriti određenu vrstu namirnica, recimo laktozu ili gluten. To nikako nije smrtonosno, ali je neugodno. Tu je „upetljan“ imunoglobin G koji može izazvati upalu tkiva, koja iz crijeva se može proširiti na cijelo tijelo. Vjeruje se da ova pojava izaziva kronični umor pa čak ponekad i multiplu sklerozu.

Rastući problem

Iako ljudi često pate od hipohondrije, pa vjeruju da su alergični i kada nisu, naše vrijeme je vrijeme „divljanja alergija“, upozorava Strauven. On vjeruje da su tome doprinijeli dodaci hrani. „Tijela su nam kao kontejneri otpad. Puniš ih cijelog života, a onda u jednom trenutku budu prepuna“, kaže ovaj liječnik. Imunološki sustav više nije u stanju izolirati upale tkiva i tako se razvijaju intolerancije ili alergije. Iako hvali eliminacijsku dijetu koju sam poduzela, Strauven kaže da je učinkovit način da se otkriju alergije ili intolerancije test krvne slike, ali upozorava da priručni testovi za kućnu upotrebu često daju neprecizne pa i netočne rezultate.

Stefani (pravo ime poznato redakciji) je zagazila u četrdesete i kaže da su joj spomenute metode pomogle u rješavanju zdravstvenih tegoba. Godinama je patila od ekcema na koži, a onda je napravila test krvi. Pokazalo se da joj ne odgovara nekoliko namirnica, uključujući mliječne proizvode i neko voće. Počela je da eliminirati ove namirnice, jednu po jednu. Kao i ja, najprije se osjećala mnogo lošije. „Poslije dva tjedna imala sam čudnu reakciju, kao da je tijelo izbacivalo sve otrove“, kaže. Nutricionist Strauven potvrđuje kako je ovakva početna reakcija vrlo moguća u razdoblju čišćenja.

Ali nakon dva mjeseca, priča dalje Stefani, njezina koža je bila u odličnom stanju. Onda je počela polako vraćati namirnice s popisa „zabranjenih“, da vidi koja joj točno ne odgovara. „Primjetila sam da me koža na rukama svrbi dan nakon što pijem crno vino.“ Dakle nema više vina, bar ne crnog. Pitala sam je da li joj novi režim ishrane zagorčava život? „Živimo u vremenu sjajnog izbora hrane“, kaže Stefani. Ponekad joj je teško odoljeti kada vidi lijep dimljeni komad sira, ali su prednosti dijete znatno veći.

A što se moje dijete tiče, suzila sam popis „osumnjičenih“. Izgleda da mi ne odgovaraju određeni dodaci poput monosodijum glutamata ili sulfita u vinu. A prije svega sam izgubila nekoliko kila i osjećam se odlično. Nekako sam preživjela eliminacijsku dijetu i osjećam se odlično!