Američki zločini? To nije prioritet…

Najava glavnog tužitelja Karima Khana da će Međunarodni kazneni sud (ICC) sa sjedištem u Hagu ponovo otvoriti istrage o navodnim ratnim zločinima u Afganistanu obradovala je mnoge aktiviste za ljudska prava, nekoliko tjedana nakon što su radikalni talibani preuzeli vlast u toj zemlji.

Do sada su istrage obuhvaćale zločine na teritoriju Afganistana počinjene od svibnja 2003. do danas, kao i druge zločine povezane s američkim „ratom protiv terorizma“ od srpnja 2002. do danas.

Među osumnjičenima za teške zločine su talibani i pripadnici drugih islamističkih skupina, ali i regularne afganistanske i američke vojske, međunarodnih postrojbi kao i CIA-e zbog zloglasnih tajnih zatvora u Litvi, Rumunjskoj i Poljskoj gdje su držani i mučeni navodni teroristi.

No britanski pravnik Khan je precizirao da će ponovo otvoriti istrage o „zločinima navodno počinjenim od strane talibana i Islamske države Horasana“, dok će „smanjiti prioritet“ za ostale istrage. Mnoge je razljutila najava da će američki potencijalni zločini biti zanemareni.

Opasna selektivnost

„Zapanjujuće je da se jednostavno dignu ruke poslije tolikih godina borbe da se američke snage uključe u ovu računicu (istrage o ratnim zločinima)“, kaže nam Patricia Grossman iz organizacije Human Rights Watch.

„Ovo je jednostran i selektivan izbor onih koji zaslužuju pravdu i strašno je kad to radi sud“, nastavlja ona u razgovoru za DW. „Ta selektivnost je ekstremno opasna, pretpostavka da su neke žrtve pogodnije od drugih i da zaslužuju bolji tretman. To je pogrešno i bila sam šokirana.“

Međunarodna federacija za ljudska prava je priopćila da Međunarodni kazneni sud „ne bi trebao isključiti druge skupine žrtava ili zločina“ koji spadaju u njegovu nadležnost. Raquel Vazquez Llorente, stalna predstavnica te organizacije pri ICC-u, zahtijeva da tužitelj „bez odlaganja osigura dosljednu provedbu i drugih otvorenih istraga“.

I odvjetnica Katherine Gallagher bila je šokirana Khanovom odlukom. Ona zastupa trojicu bivših zatočenika u Guantanamu, američkom zatvoru na teritoriju Kube. „Dozvoljavati moćnoj državi da se izvuče s dugogodišnjim mučenjem tolikih ljudi na više kontinenata doprinosi općoj nekažnjivosti“, napisala je ona na Twitteru.

Potez glavnog tužitelja ICC-a čudi tim više što je njegova prethodnica Fatou Bensouda uložila puno truda kako bi uopće uspjela pokrenuti istrage američkih zločina, žaleći se na prvobitnu odluku suda kojom su odbačeni njezini zahtjevi.

Bivši američki predsjednik Donald Trump vrijeđao je Bensoudu i njezine suradnike i nametnuo im sankcije, ali tužiteljica iz Gambije nije odustajala. U travnju je administracija Joea Bidena povukla sankcije.

Odluka u prilog talibanima

Može biti, kaže nam Haroun Rahimi, pravnik s Američkog sveučilišta Afganistana, da netko ovu odluku Međunarodnog suda vidi kao „pragmatičan izbor“ zbog manjka resursa. Ali to bi „promašilo poantu sa stajališta moralnog ugleda tog suda i onoga što odluka predstavlja u očima svijeta“.

Rahimi ide korak dalje, nazivajući Khanovu odluku da se fokusira samo na islamističke zločine „velikom pobjedom“ talibana. Oni će, naime, ukazati na dvostruka mjerila i jačati podjelu na "naše i njihove".

„Međunarodni sud je trebao biti na moralnoj visini kad su u pitanju zločini za koje smo se dogovorili da ih nitko ne smije počiniti, a ako ih počini, da treba snositi posljedice“, dodaje Rahimi za DW. „Čitava svrha toga je da se afirmira univerzalna etika koja biva povrijeđena.“

Sjedinjene Države inače nikada nisu priznale nadležnost Međunarodnog kaznenog suda. No, Afganistan je, pa sud može kazneno goniti i Amerikance ako su počinili zločine u toj zemlji, kao i u drugim zemljama koje priznaju sud.

Niz boraca za ljudska prava i pravnika tražio je sastanak s Khanom. Oni ga žele uvjeriti da nastavi istragu o svim zločinima.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu