Odbijena tužba protiv Njemačke za genocid

O čemu je zapravo riječ?

2017. godine su tradicionalne vođe Herera i Nama podnijele tužbu u New Yorku. Time su željeli prisiliti na izravne pregovore s njemačkom vladom. Do sada su se razgovori između dviju vlada odvijali preko posrednika. Konkretno su tužitelji zahtijevali obeštećenje za žrtve genocida u bivšoj njemačkoj koloniji na jugoistoku Afrike - ne na individualnoj razini, već u ime svih pripadnika naroda Herero i Nama. Oni su pri tome tvrdili da je njemačka carska vlada novcem dobivenim od pljačkanja Herera i Nama stekla četiri nekretnine u New Yorku. U jednoj od tih nekretnina se nalazi njemačko predstavništvu pri Ujedinjenim narodima i generalni konzulat. S obzirom na to imunitet za strane zemlje, koji inače važi u SAD-u, bi morao biti ukinut, argumentirali su u tužbi. Nadležna sutkinja je smatrala da ova interpretacija ide predaleko i odbila je tužbu.

Što znači odluka?

Za tužitelje je ovo gorak udarac. "Hrabre kćeri i sinovi Herera i Nama, izgubili smo bitku, ali ne i rat. Ne dajte se obeshrabriti", napisala je Nokokure Veii, aktivistica Herera na svom profilu na Facebooku. Tužba je stavila njemačku vladu pod pritisak. Međunarodni mediji primjerice su na svakom sudskom saslušanju izvještavali da još uvijek nema njemačke isprike. I tužitelji su na taj način dobili platformu za svoje zahtjeve.

Međutim sada je još manje vjerojatno nego ranije da će Njemačka prihvatiti izravne pregovore s tužiteljima.

A njemačka vlada?

Ministarstvo vanjskih poslova bi odluku moglo uzeti s olakšanjem. U pregovorima Ministarstvo sada ima više moći nego ranije. Jer i namibijska vlada koristi tužbu kako bi povećala pritisak na Njemačku. Vlada je koketirala sa svojom vlastitom tužbom. Nakon odluke u New Yorku to vjerojatno više neće funkcionirati. I da je tužba bila uspješna onda bi vjerojatno tužbe podigli i potomci drugih naroda nad kojima su kolonijalni vojnici počinili strašne zločine - primjerice u Tanzaniji, koja je također bila nekoć njemačka kolonija.

Što misle druge europske vlade?

I u drugim europskim glavnim gradovima bi postupak mogao biti pomno praćen. Da je sud dozvolio postupak protiv Njemačke moguće je da bi stanovnici drugih kolonija tužili bivše kolonijalne vladare. Jer i druge države su u to vrijeme počinile strašne zločine. Unatoč tome nije isključeno da dođe do novih tužbi.

Hoće li se Njemačka ipak ispričati za genocid?

Njemačka vlada je to obećala, potpuno neovisno o ishodu procesa. "Cilj razgovora je također da na kraju pregovora bude isprika", naglasio je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova prošle godine. Ipak njemačka vlada to odavno govori. Još dugo neće biti jasno kada će razgovori biti završeni - i hoće li tradicionalni predstavnici, koji stoje iza tužbe, prihvatiti odgovarajuću ispriku.

Kada će pregovori biti završeni?

Njemačka vlada se dugo nije željela odrediti. Prije nekoliko tjedana je ministar za razvoj Gerd Müller rekao da se nada da će dogovor biti postignut još u ovoj godini. I iz namibijskih političkih krugova su se mogli čuti optimistični tonovi. Budući da su razgovori djelomice bili teški i da raniji rokovi nisu bili ispunjeni potreban je ipak oprez.

Hoće li Njemačka platiti odštetu?

Isplatu individualnih odšteta je njemačka uvijek isključivala. No od prošle godine se s obzirom na pritisak iz Namibije počelo oprezno drugačije razmišljati. "Želimo pomoći da rane zacijele nakon svih tih strahota koje su nekoć Nijemci napravili", rekla je državna ministrica u Ministarstvu vanjskih poslova Michelle Müntefering prošle godine. Najavljena su obeštećenja od kojih posebice trebaju profitirati područja u kojima žive nasljednici naroda Herero i Nama. No detalji još nisu poznati.