Atena i Skopje sve bliže dogovoru oko imena Makedonije

„Krajem mjeseca imat ćemo konkretan prijedlog o imenu, sada je vrijeme da se razgovara o prijedlozima", izjavio je dopredsjednik makedonske vlade mjerodavan za europska pitanja Bujar Osmani tijekom susreta s grčkim ministrom vanjskih poslova Nikosom Kotziasom u utorak (9.1.) u Ateni. „Želimo u sljedećih šest mjeseci doći do rješenja", dodao je Osmani.

Međutim, prema diplomatskim izvorima, nije isključeno da će konkretan prijedlog biti razmatran već 17. siječnja u New Yorku, tijekom susreta službenih pregovarača Vaska Naumovskog iz Makedonije i Adamantiosa Vasilakisa iz Grčke s posrednikom u pregovorima Matthewom Nimetzom. To ovisi o više čimbenika: o tomu hoće li biti nekakvih opipljivih rezultata tijekom službenih kontakata dviju zemalja, o političkim razgovorima iza scene, ali i o analizama stručnjaka koji sudjeluju u „razmjenama ideja" o sporu oko imena.

Visoki ciljevi, kratki rokovi

Makedonija nema puno vremena na raspolaganju. „Do kraja siječnja bit ćemo fokusirani na isporučivanje rezultata na ključnim područjima, prije nego što Europska komisija početkom veljače bude objavila Strategiju o proširenju na Zapadni Balkan do 2025. godine", najavio je Osmani.

Strategija Europske komisije bi trebala biti usvojena 14. veljače. U nacrtu tekst koji je objavio internet-portal „EU observer" između ostalog se navodi: „Europska unija ne može i neće uvoziti bilateralne probleme. To je razlog zbog kojeg svi zainteresirani partneri sa Zapadnog Balkana moraju pod hitno riješiti sporove."

Taj stav Europske unije nije novina, već konstanta, posebno zato što je popis balkanskih sporova dugačak i povlači se dvadesetak godina, odnosno od završetka vojnih sukoba na tom prostoru. Hrvatska i Slovenija, članice EU-a, ne mogu se dogovoriti oko granice na moru, Zagreb također ima otvorene razgovore o granici s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom, a Kosovo takav problem ima s Crnom Gorom. Makedonija je zaglavljena u sporu oko imena s Grčkom – a sada se očekuje da bi to moglo biti riješeno do kraja lipnja. Nakon toga bi na srpanjskom summitu NATO-a toj zemlji moglo biti dano zeleno svjetlo za članstvo u vojnom savezu.

Ateni je, naravno, jasno da Makedonija žuri kako bi uhvatila taj rok da bi postala 30. članica NATO-a, kako je to više puta najavljivao premijer Zoran Zaev. Odgovarajući na pitanje o eventualnom članstvu Makedonije u Savezu, šef grčke diplomacije je rekao da „vlada prijateljske zemlje" zna da se ne može integrirati u međunarodne organizacije ukoliko ne bude riješeno pitanje imena. A na potpitanje novinara, znači li to neki novi veto, Nikos Kotzias bio je još konkretniji: „Skopje se neće integrirati u NATO ako ne bude postignut dogovor o imenu." Grčki ministar je ujedno dodao i da je cilj Atene da se pronađe dodatak sadašnjem ustavnom imenu, neko koje može, ali i ne mora u sebi sadržavati geografsku odrednicu.

Koordinirani procesi?

U tom smislu s velikom pozornošću se očekuju poruke s kojima će u Makedoniju doći prvi ovogodišnji „gost iz inostranstva", glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. On u Skopje stiže u srijedu 17. siječnja, a idućeg dana održat će govor pred zastupnicima u makedonskom Sobranju. Predviđeno je također da će se susresti i s premijerom Zoranom Zaevim, predsjednikom Đorđem Ivanovim, novim vođom oporbenog VMRO-DPMNE Hristijanom Mickoskim, kao i s ministrima obrane Radmilom Šekerinskom i vanjskih poslova Nikolom Dimitrovim.

Analitičari procjenjuju da posjeta Stoltenberga ima za cilj istaknuti podršku integraciji Makedonije u NATO, kao i ohrabriti vlada u Skopju da pronađe rješenje za spor oko imena. Upućeni u detalje te svojevrsne „diplomatske ofenzive strateških prijatelja Makedonije", tvrde i da datum Stoltenbergovog posjeta nije odabran slučajno – istog dana se, naime, posrednik Nimetz u New Yorku sastaje s makedonskim i grčkim pregovaračima.

„Time se šalje poruka da spor treba riješiti i da je članstvo Makedonije važno za Savez. To je podrška pronalaženju zajednički prihvatljivog rješenja s Grčkom, što bi Makedoniji otvorilo nove perspektive. Takva poruka se istovremeno šalje i Ateni. Suradnja, razumijevanje, dijalog i dobrosusjedstvo, glavni su stožeri mira i sigurnosti, i tome bi svi trebali doprinijeti", kažu za DW diplomatski izvori.

Stoltenberg se, inače, u lipnju prošle godine susreo s delegacijom makedonske vlade koju je predvodio premijer Zaev, a predstojeći posjet glavnog tajnika NATO-a Makedoniji prvi je u posljednje tri godine. U svibnju 2014. Skopje je posjetio bivši prvi čovjek Saveza Anders Fogh Rasmussen, a i tada je poruka bila ista: on je izrazio nadu da će spor oko imena između Makedonije i Grčke biti brzo riješen.