Balkan – tema za večeru

„Ne može se pričati samo o Poljskoj", zavapio je jedan diplomat Europske unije poslije prvog dana summita u Bruxellesu. „Ima puno važnijih problema, a jedan od njih je razvoj situacije na Balkanu." Šefovi država i vlada su se situacijom u neposrednom južnom susjedstvu bavili – za stolom uz večeru. Povjerenica EU-a za vanjske poslove Federica Mogherini upravo se vratila s turneje po državama Zapadnog Balkana i za vrijeme objeda je iznijela svoju prijeteću sliku tamošnje situacije. Rusija, kako je to ona prenijela iza zatvorenih vrata, u mnogim mjestima pokušava ostvariti utjecaj na vlade, etničke skupine i odluke. Još u ponedjeljak, Mogherini je prilikom jednog susreta ministara vanjskih poslova EU-a rekla: „Vidjela sam regiju koja je u većoj mjeri nego ikada ranije na različitim razinama opterećen napetostima i izazovima."

Balkan bi mogao postati šahovska ploča na kojoj igraju velike sile, upozorila je Mogherini. „Zabrinutost je velika. Vjerojatan cilj Moskve: olabaviti veze te regije s EU-om i predstaviti Rusiju kao alternativu Uniji koja se razgrađuje." Prilikom gostovanja u Skupštini Srbije prošle nedjelje, povjerenicu EU-a za vanjske poslove su protivnici EU-a ometali svojim skandiranjem i povicima. Ona je na vlastitoj koži osjetila da Europa i na Balkanu ima jake protivnike. Zastupnici Radikalne stranke su skandirali „Srbija, Rusija - ne treba nam Unija" – Mogherini je jedva mogla doći do riječi.

Cilj: pristup EU-u – jednoga dana

Šefovi država i vlada EU-a (bez Poljske) su na to reagirali svojom „neograničenom podrškom" europskoj perspektivi šest balkanskih država. Sve države bi, jedna za drugom, već prema stupnju razvoja, jednom trebale pristupiti Europskoj uniji. „Mi držimo riječ", rekao je svježe izabrani (ponovo) predsjednik Vijeća EU-a Donald Tusk. Diplomati EU-a su jasno dali na znanje da bi, na primjer, krhka država Bosna i Hercegovina mogla pristupiti EU-u tek za mnogo godina. Njemačka kancelarka Angela Merkel je rekla da je situacija u tim zemljama „komplicirana". „Mi smo odlučili jače im pomagati kako bismo jačali i europsku perspektivu tih zemalja."

„Zapustili smo Balkan", požalio se pred summit jedan diplomat EU-a koji dobro razumije tu regiju. Zbog mnogih kriza u EU-u, problema s migracijom i sukoba u Ukrajini, zemlje Balkana su u posljednje dvije godine opažane samo još kao „balkanska ruta" ili „tranzitna ruta". Makedonija je još uvijek u teškoj unutarnjopolitičkoj krizi. Srbija kosovsko područje ne priznaje kao državu, iako ga priznaje većina zemalja EU-a – ali ne Rusija. U Crnoj Gori je parlament blokiran. Pokušaj puča u Crnoj Gori, iza kojeg navodno stoji Moskva, propao je prošle godine. Rusija odbacuje članstvo Crne Gore u NATO-u. U Bosni i Hercegovini srpska republika prijeti odcjepljenjem od federalne države.

Šefovi država i vlada, doduše, u svojoj izjavi sa summita nisu imenovali Rusiju, ali „svima je bilo jasno o kome se radi", rekao je jedan diplomat EU-a. Austrijski kancelar Christian Kern zatražio je od svojih kolega u EU-u da ne dozvole da na Balkanu nastane vakuum. SAD se očito povlače, a Rusija bi mogla iskoristiti šansu da se bolje pozicionira.

Brojni neriješeni konflikti

Dvadeset godina po okončanju građanskih ratova na Balkanu, i Europska unija je frustrirana zbog međusobnih nacionalističkih napada susjednih zemalja. Etnički konflikti u regiji, kako se požalio jedan diplomat EU-a, još uvijek nisu riješeni. Europska unija je zbog toga još prije tri godine sazvala „Konferenciju o Zapadnom Balkanu" koja je do sada zasjedala u Berlinu, Beču i Parizu. Ona bi trebala dovesti do tješnjeg povezivanja s EU-om, ali i do međusobnog dijaloga kandidata za članstvo u toj zajednici. Ove godine domaćin će biti Italija. Britanska premijerka Theresa May je u Bruxellesu najavila da će se Velika Britanija i pored Brexita i dalje angažirati na Balkanu, pa i sama organizirati summit o Zapadnom Balkanu 2018. godine.

Europska unija traži od država Zapadnog Balkana da održavaju dobrosusjedske odnose i obećava da će ih podržati u reformama na svim razinama. Cilj je prije svega da se prije mogućeg pristupa podrže institucije pravne države kao i gospodarski razvoj. Ove godine Srbija dobiva pomoć u visini od 215 milijuna eura, Kosovo 92 milijuna, Albanija 92 milijuna, Makedonija 95 milijuna, Crna Gora 40 i Bosna i Hercegovina 44 milijuna eura. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je isključio mogućnost primanja neke od tih zemalja u EU dok je on na toj funkciji. U ovom trenutku EU je više zauzet organizacijom izlaska Velike Britanije iz Zajednice.