Baltičke države između zabrinutosti i nade

Tri predsjednika koja su se sastala u Kijevu početkom božićnog tjedna su na vrlo različite načine pogođeni istim problemom: Ukrajina pod vodstvom Volodimira Zelenskog suočava se s masovnim grupiranjem ruskih trupa na svojoj granici. Poljska je pak domaćin američke baze s protuzračnim raketama, koje bi države NATO-a trebale štititi od ruskih prijetnji. Stoga bi tamošnji predsjednik Andrzej Duda, u slučaju zaoštravanja situacije, morao strahovati da bi se Poljska doslovno mogla naći na vatrenoj liniji.

Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda donio je u Kijev drugu perspektivu: nakon desetljeća sovjetske vladavine, njegova zemlja je, kao i Poljska, postala članica EU-a i NATO-a. Litva je 1990. godine postala prva zemlja koja se oslobodila vladavine Moskve; prije nego što je uspostavljena definitivna neovisnost te zemlje, sovjetski tenkovi su 1991. još jednom protutnjali kroz glavni grad Vilnius. Trojica predsjednika su u svojoj zajedničkoj izjavi pozvala na "oštrije sankcije protiv Rusije zbog njene trajne agresije protiv Ukrajine".

Ruski predsjednik Vladimir Putin nedavno je još jednom zatražio od NATO-a da niti jednu istočnoeuropsku državu više ne prihvaća kao saveznika, zahtijevao je „dugoročne, pravna sigurnosna jamstva" i zaprijetio: „U slučaju nastavka agresivnog kursa naših zapadnih kolega, odgovorit ćemo adekvatnim vojno-tehničkim mjerama, oštrom reakcijom na neprijateljske korake." Za zabrinutost se pobrinuo i propagandni video u kojem se prikazuje kako ruska bespilotna borbena letjelica izvodi manevar iznad Krima.

Iako ulazak Ukrajine u NATO trenutno ne dolazi u obzir, pogled bivše sovjetske republike ka Zapadu zabrinjava Kremlj; između ostalog i zbog toga što bi krstarećim raketama iz Ukrajine trebalo samo nekoliko minuta do Moskve.

"Najopasnija situacija od 2014"

„Po mom mišljenju, ovo je najopasnija situacija od 2014. godine", kaže litvanski politolog Tomas Janeliūnas, profesor na Institutu za međunarodne odnose Sveučilišta u Vilniusu. Tada je Rusija anektirala ukrajinski poluotok Krim. "Postoje mnoge indicije da Rusija ne smanjuje pripravnost svoje vojske - naprotiv: postoje naznake da se, ne samo vojska, nego i sanitetsko osoblje, inženjeri i propagandni stručnjaci grupiraju na ukrajinskoj granici", rekao je Janeliūnas u razgovoru za DW. U ovako napetoj situaciji, kako ističe, rizik da greške dovedu do neplaniranih sukoba je vrlo visok – dakle, da situacija može eskalirati i bez donošenja političke odluke.

Neposredno nakon aneksije Krima, vladala je velika zabrinutost da bi još jedan napad ruske vojske mogao pogoditi baltičke zemlje: tri baltičke države Litva, Latvija i Estonija jedine su članice NATO-a koje su svojevremeno pripadale Sovjetskom Savezu, a nakon njegovog raspada, one su konsekventno poboljšavale povezanost sa Zapadom. S baltičkim državama, Moskva je izgubila geopolitičku tampon zonu - i direktnu vezu sa zapadnom Kalinjingradskom oblašću, koja od tada do danas predstavlja eksklavu. Pritom etnički Rusi i dalje čine veliki dio tamošnjeg stanovništva, posebno u Latviji i Estoniji.

Istočno krilo NATO-a u baltičkim državama

2014. se na Baltiku doslovno mogla osjetiti napetost – drugačije nego danas, kaže politolog Janeliūnas: "Rekao bih da je društvo sada mnogo mirnije. Prisustvo NATO trupa na Baltiku je važan izvor tog samopouzdanja." Uslijed aneksije Krima, NATO je "pojačao prisustvo" u baltičkim državama i poslao borbene jedinice od po 1.000 vojnika, koje se smjenjuju svakih šest mjeseci, u svakoj od ove tri zemlje, kao i u Poljskoj. U litvanskoj Rukli polovina tog kontingenta dolazi iz redova Bundeswehra. Međutim, u usporedbi s tom tzv.  Borbenom grupom, Rusija je "okupila deset puta više vojnika" u Kalinjingradu, upozorio je nedavno litvanski ministar obrane Arvydas Anusauskas.

Za Tomasa Janeliūnasa, međutim, veličina trupa nije odlučujuća: „Sama činjenica da zemlje NATO-a šalju trupe u baltičke države potvrđuje da će NATO u slučaju sukoba gotovo automatski intervenirati", objašnjava litvanski politolog. "To je simbolično, ali vrlo važno jamstvo da član 5 ne stoji samo na papiru, nego i da on funkcionira u stvarnosti." Ta klauzula jamči da će ostale članice NATO-a, u slučaju da jedan od partnera bude napadnut, priteći u pomoć.

Solidarnost s Baltima

Tako se i nova njemačka savezna vlada potrudila brže-bolje signalizirati svoju podršku. Prvo odredište Christine Lambrecht, nove njemačke ministrice odbrane, bila je Rukla, gdje je potvrdila da Njemačka "čvrsto stoji na strani partnera i prijatelja". "Situacija u Ukrajini je vrlo ozbiljna i mogu razumjeti zabrinutost naših baltičkih saveznika i to što se osjećaju ugroženo", rekla je Lambrecht.

Ako bi situacija eskalirala, NATO bi imao geografsku prednost: "Baltik bi bio prva linija fronta mogućeg sukoba između NATO-a i Rusije, a sve trupe koje su tamo stacionirane ne bi bile dovoljne da se suprotstave Rusiji", kaže Janeliūnas. "Ali već se dogodilo mnogo vojnih vježbi i postoje konkretni planovi o tome kako će se trupe premještati u to područje - i to ne samo na papiru, to je već isprobano i u stvarnosti."

Sve tri baltičke države su od 2014. povećale izdvajanja za vojsku i ona sada prelaze dva posto, što je cilj NATO-a. Litva je ponovo uvela obvezu služenja vojnog roka, a u druge dvije države ona nikada nije ni bila ukidana.

Poziv na odlučne sankcije

Tako je za mnoge stanovnike Baltika briga zbog moguće ruske invazije tek jedna od mnogih tema: kao i u brojnim drugim europskim zemljama, napeta je situacija zbog širenja korona-virusa. Litva se pak nalazi i u do sada neviđenom trgovinskom sukobu s Kinom, a odnos s autoritarnim režimom u susjednoj Bjelorusiji dovodi do dodatnih napetosti.

Ipak, u Litvi se nadaju da priča o sankcijama neće ostati samo na izgovorenim prijetnjama, kaže Tomas Janeliūnas: "Rusija se neće dati ušutkati upozorenjima, samo oštro djelovanje može dovesti do pomaka", smatra Janeliūnas. "Naravno, to ne znači vojnu akciju, ali bi upotreba oštrih ekonomskih mjera poslala jak signal."

Na sastanku predsjednika u Kijevu Ukrajina, Poljska i Litva izjasnile su se za "preventivne" sankcije - u nadi da će Europa tako biti "zaštićena od agresivne politike Rusije".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu