Bankovna unija na putu u "nebeski Jeruzalem"

"Božićna poruka glasi: Europa funkcionira", našalio se dobro raspoloženi njemački ministar financija Wolfgang Schäuble, na početku zasjedanja na kojem je 28 ministara financija raspravljalo o bankovnoj uniji. Nakon višemjesečnih pregovora i dvodnevnog završnog zasjedanja u Bruxellesu nazire se zajednički model nadzora i likvidacije propalih banaka u Europi. Posljednje pravne finese vjerojatno mogu biti utanačene tek u veljači 2014., ali politička sloga oko mehanizma za likvidaciju neke banke kao i oko fonda za financiranje te likvidacije postaje vidljiva. Povjerenik EU-a za zajedničku valutu Olli Rehn govorio je o "važnom proboju" kojeg je postiglo 17 ministara zemalja u kojima se kao platežno sredstvo koristi euro. Njemački ministar financija Schäuble je naglasio je da noćna zasjedanja ministara financija nisu bila gubljenje vremena. "To treba biti jasno. Ne radimo to iz zabave, nego stvarno radimo! Dobro smo napredovali."

Ured za likvidaciju i fond za spašavanje s kompliciranim pravilima

Od 2014. će najvažnijih 130 banaka u Europi biti pod nadzorom Europske središnje banke. Odluči li bankovna kontrola da je neka banka "trula" te da ju treba ili sanirati ili likvidirati, tada se primjenjuje takozvani "jedinstveni mehanizam za likvidaciju" (SRM). Ovaj novi ured razvija plan za sanaciju koji bi trebali financirati vlasnici banaka, njihovi vjerovnici kao i jedan novi fond za likvidaciju banaka. Za proces odlučivanja u uredu za sanaciju ministri financija su razvili izrazito kompliciran model, a kako bi se u obzir uzele pravne primjedbe Njemačke. Zadnju bi riječ, u slučaju da dođe do neslaganja, imali europski ministri financija, a ne Europska komisija. Predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi, koji će biti šef ovog bankovnog nadzornog tijela, je govoreći pred Europskim parlamentom ovakav proces nazvao "prekompliciranim". Brojni koraci u tom procesu će, tvrdi Draghi, previše stajati. Kad dođe do bankrota neke banke, mora se reagirati strašno brzo, preko noći, kako se ne bi uznemirila financijska tržišta i kako bi se izbjeglo da kriza lančano zahvati i druge banke.

Za deset godina spreman fond za likvidaciju banaka

Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble ogradio se posredno od ovih kritika, koje stižu i iz međunarodnih financijskih institucija i ministarstava financija izvan Europe: "Znam da je komplicirano. Ali ako imate bolju ideju, kako iz 28 samostalnih nacija napraviti političku i gospodarsku uniju, a iz 18 valuta jednu europsku valutu, onda mi molim vas javite."

Glavna točka neslaganja između siromašnih i bogatih zemlja iz euro-zone bilo je financiranje fonda za likvidaciju banaka. U načelu, njega bi trebale napuniti banke same, u razdoblju od deset godina, a on bi na kraju trebao iznositi 55 milijardi eura. U međuvremenu bi prema zamislima Njemačke, u slučaju bankrota pojedine banke, plaćale pojedine zemlje članice. Ukoliko za to ne bi imale novaca, mogle bi novac posuditi od Fonda za spas eura (ESM), ali samo pod strogim uvjetima. To je Španjolska već napravila kako bi spasila svoje propale banke. Zemlje pogođene krizom, poput Španjolske, Italije i Irske zapravo žele postići da banke mogu novac dobiti izravno od ESM-a, dakle iz zajedničke blagajne. Jer ta se sredstva onda ne bi smatrala novim državnim zaduživanjem. No s ovakvim se traženjima krizom pogođene zemlje očito nisu uspjele nametnuti. Njemački je ministar kazao da ne želi isključiti mogućnost da sljedećih godina u pojedinim zemljama može doći do novih problema: "Ali ne možemo iz ESM-a napraviti kreditnu liniju za svakoga".

Vlasnici banaka trebaju preuzeti veću odgovornost

Bankovna unija je, prema mišljenju predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosoa, najvažniji projekt Europske unije. Ona bi trebala spriječiti da pri nekoj novoj bankovnoj krizi gubitke opet moraju plaćati europski porezni obveznici. Vlasnicima banaka i ulagačima je svakako jasno da će njihov rizik u bankarskim poslovima porasti, jer sad moraju za to snositi i odgovornost. Svejedno, tvrdi njemački ministar financija Schäuble, bankovna će unija učiniti stabilnijom zajedničku valutu, euro.

Dugoročno se Njemačka zalaže za to da se promijene europski sporazumi, kako bi se iz juristički komplicirane bankovne unije postigla prava europska institucija u skladu s pravom zajednice. Europski parlament, Vijeće ministara i Europska komisija usuglasile su se i da bi, u slučaju bankrota neke banke, u cijeloj Europi polog u vrijednosti do 100.000 eura trebao biti zaštićen. Time EU slijedi njemački model osiguranja bankovnih pologa.

Nešto prije Božića njemački ministar financija je namjere o bankovnoj uniji i euro-zoni opisao biblijskim riječima: "Nismo još u nebeskom Jeruzalemu, da, ali ja ocrtavam put kojim idemo." U daljoj budućnosti Europski fond za spas eura (ESM) neće više biti potreban.