Bayer je postigao svoj cilj

Vrag sada stanuje u Leverkusenu. Naravno, tako bi se moglo vidjeti preuzimanje američkog proizvođača sjemena i pesticida Monsanta od strane njemačkog koncerna Bayera. Jer Monsanto je sporan zbog svog agresivnog načina poslovanja, genetski modificiranih proizvoda i proizvodnje herbicida Glyphosat. Za taj proizvod se sumnja da uzrokuje rak. Pa ipak je njegova primjena dopuštena na području Europske unije. Tu je puno materijala za kritičare neobuzdane poljoprivredne industrije. Dakle, oni sada mogu marširati direktno pred vrata Bayera u Leverkusenu.

Mi smo svjetski broj jedan

Jer tamo će ubuduće imati svoje sjedište najveći svjetski proizvođač sjemena i pesticida. Postati svjetski broj jedan - upravo je to bio cilj vrlo ambicioznih planova za preuzimanje Wernera Baumanna, koji se na čelu Bayera ne nalazi ni pola godine. Za to su u Leverkusenu bili spremni duboko posegnuti u džep. 66 milijardi dolara u gotovini - to nije samo hrpa novca, nego je i najveća gotovinska ponuda u povijesti gospodarstva. Takvi veliki poslovi se obično obavljaju zamjenama dionica. A kada već govorimo o superlativima: to je najveće preuzimanje koje je ikad poduzelo neko njemačko poduzeće. I do sada je najveći takav posao godine.

Je li to bilo potrebno?

Naravno da mora biti dopušteno i pitanje: vrijedi li to stvarno toliko? Time si Bayer u kuću dovodi jednog "lošeg momka", koji još uz to i košta nevjerojatno mnogo. A jasno je da Bayer taj novac najprije mora ponovo zaraditi. Jer u Leverkusenu ne sjede na hrpi novca kao što je to primjerice kod Applea. Ali pitanje se može postaviti i drugačije: nije li to napokon opet jedna dobra vijest za Njemačku kao gospodarsku silu, da je jedan koncern iz njemačkog burzovnog indeksa u svojoj branši najveći na svijetu? To je moglo i drugačije završiti. Recimo, švicarskog Bayerovog konkurenta Syngentu upravo su preuzeli Kinezi.

Što ćemo sutra jesti?

I budućnost poljoprivrede je digitalna, "digital farming" je odgovarajuća moderna riječ za to. Na kraju krajeva, svjetsko stanovništvo raste i treba nahraniti sve više gladnih. I to u doba kada su zbog posljedica klimatskih promjena u mnogim regijama ugrožene žetve ili čak propadaju. Zato bi trebalo biti dopušteno razmišljanje o novim oblicima sadnje. Kada sada Bayer u Monsantu vodi glavnu riječ, dakle jedan koncern sa sjedištem u zemlji u kojoj je uporaba genetske tehnologije skoro potpuno zabranjena, onda bi se to trebalo odraziti i na poslovanje novog gospodarskog diva. Možda će novi koncern spajanjem svojih sposobnosti moći dati bolje odgovore na pitanja kako nahraniti milijarde ljudi bez potpune degeneracije prirode. A onda se u svakom slučaju isplatio svaki pojedini dolar od tih mnogih milijardi.