Bečki samit u znaku izbjegličke krize

Konferencijom o Zapadnom Balkanu, koja se u Beču održala u okviru Berlinskog procesa započetog prije godinu dana, dominirale su dvije velike teme: aktualna izbjeglička kriza te proces jačanja uzajamnih odnosa zemalja u regiji i suradnje po pitanju europskih integracija i gospodarskih pitanja. No drugi dan samita obilježen je i tragičnom smrću možda i do 50 izbjeglica, koje su se, kako su prenijeli mediji, ugušile u kamionu krijumčara ljudi u austrijskom Burgenlandu, nedaleko od Beča. „Ta tragična vijest je opomena da se po pitanju izbjegličke krize rješenja trebaju tražiti što brže i da pri tome moramo biti izuzetno solidarni“, rekla je tim povodom na završnoj konferenciji jemačka kancelarka Angela Merkel.

Glede odnosa u regiji, europski povjerenik Johannes Hahn podvukao je važnost infrastrukturnih i transportnih projekata, koji će, kako je rekao, potaći razvoj gospodarstva te u daljem kontekstu stabilizirati regiju i omogućiti ljudima da uopće ne osjete želju i potrebu da napuste zemlju u kojoj su rođeni i odrasli. To će onda, dodao je Hahn, biti i doprinos djelomičnom rješavanju izbjegličke krize. „Godinu dana nakon početka Berlinskog procesa imamo dojam da na Balkanu vlada jedna nova klima u kojoj je moguće realizirati projekte koji doprinose stabilizaciji regije te ljudima u njihovim zemljama daju perspektivu za budućnost. Na konferenciji smo realizirali nekoliko konkretnih projekata, i imam dojam da čimbenici na Balkanu u međuvremenu lakše postižu dogovore“, rekao je Hahn.

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier također je istaknuo važnost infrastrukturnih i prometnih projekata u regiji, ali jednako tako i projekata za mlade, kojima projekti osmišljeni u okviru Berlinskog procesa daju mogućnost da se bolje upoznaju i bolje razumiju. „Poboljšanje gospodarske klime i bolji odnosi među ljudima u regiji temelj su za brži put zemalja regije prema Europskoj uniji“, rekao je Steinmeier.

Berlinski proces

Bečka konferencija je nakon prošlogodišnje konferencije u Berlinu druga po redu u okviru Berlinskog procesa, za vrijeme kojeg bi se do 2018. godine trebalo održati ukupno pet samita ove vrste. Hrvatsku su predstavljali premijer Zoran Milanović i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.

Na konferenciji je potpisan Sporazum o granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, koji je prvi sporazum o razgraničavanju potpisan između država nekadašnjih republika bivše SFRJ. „U zemljama zapadne Europe granični sporazumi kakav je postignut između BiH i Crne Gore se podrazumijevaju, ali u zemljama koje su prije dvadeset godina bile u ratu, ovakvi dogovori imaju izuzetnu važnost i težinu“, rekao ja njemački ministar vanjskih poslova. Intenzivno se razgovaralo i o izgradnji dionice autoceste Niš-Priština-Drač, a potpisana je i zajednička deklaracija o otvaranju ureda za suradnju mladih u regiji. Još nije jasno hoće li ovaj ured biti otvoren u Beogradu ili u Prištini.

Izbjeglička kriza

Dobar dio konferencije, koja je prvenstveno trebala biti posvećena temama zapadnog Balkana, posvećen je aktualnoj izbjegličkoj krizi. S tim u vezi, njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da će se na razini Europske unije svakako raditi na definiranju kvota koje će svaka članica trebati ispuniti. „Kada to definiramo, onda ćemo vidjeti koja od zemalja taj plan podržava, a koja ne, možda ćemo nakon toga o tome morati diskutirati, ali sam sigurna da ćemo naći zajedničko rješenje. Rješenje istovremeno moramo tražiti i za trenutno bespravno stanje, što se u ovom najviše odražava na Srbiju i Makedoniju, ali je i to pitanje vezano za adekvatnu raspodjelu izbjeglica u svim zemljama“, rekla je Merkel.

Ministri vanjskih poslova Austrije i Njemačke, Sebastian Kurz i Frank-Walter Steinmeier, također su se založili za, kako su naveli, `europsko rješenje` novonastale krize. „Iako u ovom trenutku ovom krizom nije pogođeno svih 28 zemalja članica EU-a, ovo je ipak problem svih 28 članica. One zemlje koje u ovom trenutku imaju najviše izbjeglica neće moći same s tim izaći na kraj. Potrebna nam je poštena i ravnomjerna raspodjela izbjeglica u zemljama Europske unije“, rekao je Steinmeier.

Austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz izjavio je da je sada potrebno bolje zaštititi vanjske granice EU-a te da pojedinačna rješenja mogu predstavljati opasnost za europsku ideju. „Neophodno je shvatiti da ovu krizu nijedna zemlja ne može riješiti sama te da Europa bez granica unutar šengenskog prostora može postojati samo na temelju jakih vanjskih granica. Potrebno je angažirati se u samim zemljama iz kojih izbjeglice dolaze te osigurati vanjsku granicu EU-a i poštenu raspodjelu izbjeglica u zemljama EU-a“, rekao je Kurz.

Izbjeglice iz Europske unije

Iz njegove perspektive, kao i iz perspektive ministara vanjskih poslova Srbije Ivice Dačića, apsurdno je i velika sramota da izbjeglice bježe iz jedne zemlje koja je članica EU-a u drugu zemlju koja to nije. Ministar Dačić kritizirao je da Europa od Srbije zahtjeva nacrt plana za rješenje izbjegličke krize u Srbiji, a da ga istovremeno ni ona sama nema. „Mi ćemo obaviti našu ljudsku dužnost i pružiti pomoć tim ljudima u nevolji, ali bi se o tim ljudima zapravo morala brinuti Europska unija“, rekao je Dačić. Na konferenciji u Beču je priopćeno da će EU zbog novonastale krize Makedoniju kratkoročno podržati s jednim milijunom eura.

Osvrćući se na samit uopće, ministar Dačić je izjavio da su ovakve konferencije važne i dobre, jer ističu zajednički duh i stvaraju dobru atmosferu, ali da ne smiju biti alibi za neodgovorna ponašanja vlada u vremenu između ovakvih konferencija. „Ovdje imamo dobru atmosferu i zajedništvo, ali do kada? Do sljedećeg problema, kada ćemo se opet baviti prošlošću i optuživati jedni druge. Moja želja je da ovakva atmosfera postane svakodnevna praksa, a ne da se vlade između konferencija ponašaju pubertetski i da se između konferencija vraćamo i još više ukopavamo u prošlost. Baviti se budućnošću zahtjeva puno više hrabrosti nego baviti se prošlošću“, rekao je Dačić.