Belgija i dalje bez vlade

Kriza vlade u Belgiji sada traje već gotovo šest mjeseci. Nakon parlamentarnih izbora 10.6. još uvijek je otvoreno kada će Belgija dobiti novu vladu. Nesposobnost stvaranja nove vlade traje već rekordnih 176 dana a time sve više prijeti raspad ove države koju čine dobrostojeći i brojčano nadmoćni Flamanci koji govore nizozemski te brojčano manji frankofoni Valonci.

Leterme je u proteklih nekoliko mjeseci pokušao stvoriti koaliciju četiri stranaka iz redova demokršćana i liberala iz Flandrije i Valonije. Najvažnija točka spora u pregovorima bila je takozvana državna reforma kojom bi regije dobile više autonomije ali imale i manje obaveza na području financijske solidarnost među jezičnim zajednicama.

Od inzistiranja na više samostalnosti profitirala bi prije svega relativno bogatija Flandrija koja traži veći manevarski prostor oko određivanja poreza na poduzeća. Valonci odbacuju takvu ideju jer strahuju da bi njihov ekonomski slabiji južni dio zemlje time dodatno izgubio.

Za Letermea preduvjeti za stvaranje učinkovite vlade su jasni odgovori na sporna pitanja između Flamanaca i Valonaca. Leterme je isticao kako “Belgija i njezini građani trebaju snažnu i energičnu vladu”. Pod datim okolnostima nastaviti s pregovorima o sastavljanju vlade ne bi bilo pošteno, dodao je Leterme uz uvjerenje da je neophodna i državna reforma.

Za neuspjeh razlog i sam Leterme

Međutim, mnogi komentatori u Belgiji smatraju da je i sam Leterme zapravo razlog zašto nije došlo do formiranja nove vlade. Flamanac Leterme je uistinu izgubio povjerenje Valonaca kada je prošle godine frankofonim Belgijancima rekao da “intelektualno nisu u stanju naučiti nizozemski”. Ovaj flamanski političar dodatno je dolio ulje na vatru kada je ovoga ljeta umjesto belgijsku otpjevao francuski himnu (La Marseillaise).

Špekulacije oko podjele zemlje

Kriza vlade koja se nastavlja dodatno potkrepljuje špekulacije o mogućoj podjeli Belgije na flamanski i na valonski dio prema primjeru bivše Čehoslovačke. Međutim, takva podjela u ovom trenutku nije realna, jer ne postoje jasne podijele jezičnih granica. Osim toga tu je i glavni grad zemlje – Bruxelles koji ima većinsko frankofono stanovništvo, a nalazi se geografski usred flamanskog govornog područja.

Atmosfera prilikom pregovora oko sastavljanja vlade dodatno je bila opterećena zbog Letermeovih partnera, male flamanske stranke nacionalista (NVA). Šef stranke NVA Bart de Wever zalaže se za dalekosežniju autonomiju Flandrije nego što to predviđaju Letermeovi zahtjevi za reformu države. Osim toga pregovore je dodatno opteretila izjava za belgijsku televiziju u kojoj je de Wever rekao kako se “frankofoni ponašaju kao 30-godišnja djeca koja se ne žele odseliti od svojih roditelja”.

Verhofstadt i dalje premijer

Incijativa se sada nalazi kod kralja. Tako jer ured belgijskog kralja Alberta II jučer priopćio da se monarh sastao s Guyom Verhofstadtom koji je do izbora bio belgijski premijer i do danas vrši dužnost predsjednika vlade. Osim toga proteklog vikenda održani su sastanci sa šefom valonskih liberala i ministrom fnancija Didierom Reydersom koji se u proteklih nekoliko mjeseci držao vrlo suzdržanim, što je iznenadilo promatrače jer ovaj političar slovi kao kao vrlo ambiciozan i željan vlasti. Prošloga ljeta ovaj političar iz Liegea pokrenuo je sve moguće veze diplomacije kako bi se pojavio na fotografiji s francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem.

Belgijski komentarori špekuliraju da je Letermeovo povlačenje samo taktika i upozorenje pregovaračima. Šef frakcije Letermeovih demokršćana, Pieter de Crem jučer je izjavio kako flamanski demokršćani i dalje žele ostvariti koaliciju, dok je šef stranke Jo Verdeurzen, rekao kratko i jasno: “Na kraju će premijer Belgiji biti Yves Leterme”.