1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Belgija osjeća štetne posljedice vizne liberalizacije zemalja Balkana

2. ožujka 2010

Sve veći broj tražitelja azila prije svega etničkih Albanaca iz Makedonije i Srbije u Belgiji, ponukalo je belgijsku Vladu da se žali i traži mjere kojima bi se ograničile štetne posljedice vizne liberalizacije.

https://p.dw.com/p/MHGM
Belgijski premijer Yves Leterme
Belgijski premijer Leterme zatražio pomoć Europske komisije zbog velikog broja tražitelja azila s BalkanaFoto: AP

Samo dva mjeseca nakon ukidanja viza za Srbiju, Makedoniju i Crnu Goru Belgiju je « zapljusnuo » neočekivano veliki val tražitelja azila. Radi se uglavnom o etnčkim Albancima. Prema podacima iz Beograda iz južne Srbije u zemljama EU-a azil je zatražilo 10.000 Albanaca, a na tisuće Albanaca iz Makedonije također je zatražilo azil u zemljama Schengenskog prostora.

"Znamo za zabrinutost belgijskih vlasti. Poznato nam je da je planirano putovanje belgijskog premijera. Očekujemo informacije kako bi smo što bolje razmijeli što se događa. No za sada promatramo stanje i nemamo nikakav komentar ili akciju koju namjeravamo poduzeti, jer to bi bilo preduhitreno“, izjavio je glasnogovornik Europske komisije Michele Cercone, odgovarajući na novinarsko pitanje, namjerava li Europska komisija poduzeti mjere preispitivanja viznog režima za Srbiju i Makedoniju.

Readmisija o trošku zemalja podrijetla tražitelja azila

Mramorna ruka i zastava EU-a
Tražitelji azila iz Srbije i Makedonije nemaju nikakva izgleda da se njihov zahtjev prihvatiFoto: AP

Europska komisija je poslala u Beograd svojeg predstavnika kako bi organizirao readmisiju, jer tražitelji azila iz Srbije i Makedonije nemaju nikakvih izgleda da dobiju status azilanata, jer dolaze iz sigurnih zemalja. Belgijski premijer Yves Leterme koji će 8.ožujka posjetiti Kosovo i Makedoniju razgovarat će u Skoplju i Prištini o rješavanju ovog problema.

U prva dva mjeseca 2010.godine u Belgiji je iz Srbije i Makedonije stiglo više od tisuću građana koji su predali zahtjev za azil. Rezultat ovako velikog broja su među ostalim manipulacije pojedinih osoba i svjesne pogrešne izjave osoba kojima traje postupak o azilu u Belgiji, a koje to prikazuju kao da su rješili svoj status. No to nije točno. Više od 99 posto slučajeva zahtjeva azila belgijske vlasti odbijaju i vraćaju građane u okviru sporazuma o readmisij i o trošku zemalja iz kojih su došli ponovno u Makedoniju i Srbiju.

U Belgiji je prošle godine azil zatražilo 17.200 osoba, što je 5.000 više od 2008.godine. Belgija je time zajedno sa Švedskom zemlja s najvećim porastom tražitelja azila u Europskoj uniji. Razlozi za porast nisu jasni, naglasio je belgijski glavni povjerenik za izbjeglice Dirk Van den Bulck.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg.ured: Željka Telišman